Nema „čuda” koje će Ukrajini vratiti stare granice

Valerij Zalužnji, bivši ukrajinski vojni šef, pozvao je Kijev da realno sagleda situaciju i ukazao na važnost oružja zasnovanog na naprednim tehnologijama

21712 pregleda 67 reakcija 15 komentar(a)
Valerij Zalužnji, Foto: Rojters
Valerij Zalužnji, Foto: Rojters

Bivši komandant ukrajinskih oružanih snaga izjavio je da Kijev ne može da se nada čudu koje bi mu omogućilo da povrati svu teritoriju izgubljenu u ratu sa Rusijom.

Valerij Zalužnji, je kako prenosi Rojters, u govoru u Kijevu kazao da Ukrajina ne treba da sanja o obnovi granica uspostavljenih raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine, niti linija fronta koje su postojale neposredno prije ruske invazije u februaru 2022.

“Nadam se da nema ljudi u ovoj sali koji još uvijek očekuju neko čudo ili srećni splet okolnosti koji će donijeti mir Ukrajini, granice iz 1991. ili 2022. godine, i da će nakon toga nastupiti veliko blagostanje”, rekao je Zalužnji, koji je bio popularni načelnik Generalštaba tokom prve dvije godine rata.

Ukrajina
foto: REUTERS

“Moje lično mišljenje je da neprijatelj još uvijek ima resurse, snage i sredstva da izvodi udare na našu teritoriju i pokuša sa konkretnim ofanzivnim operacijama”, kazao je u govoru koji je juče objavio portal Ukrajinska pravda.

Zalužnji, koji ima 51 godinu, smijenjen je sa mjesta vrhovnog komandanta u februaru 2024. nakon višemjesečnih izvještaja o nesuglasicama između njega i predsjednika Volodimira Zelenskog. Trenutno obavlja funkciju ambasadora Ukrajine u Londonu.

Zelenski i druge javne ličnosti već dugo pozivaju na protjerivanje ruskih snaga i povratak na granice iz 1991. godine, uključujući Krim, koji je Rusija osvojila 2014. i pripojila ga u potezu koji je priznao mali broj država.

Međutim, kako su se posljednjih mjeseci napori sve više usmjeravali ka pokretanju pregovora o prekidu vatre, javne izjave iz Kijeva bile su umjerenije po pitanju eventualnog odricanja od teritorije, ističe britanska agencija.

Ruske oružane snage sada kontrolišu oko petine ukrajinske teritorije, uključujući velike djelove istočne Ukrajine.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je prošlog meseca za BBC da bi Ukrajina možda morala privremeno da ustupi dio teritorije u okviru mirovnog sporazuma sa Rusijom. Kazao je da bi Zelenski mogao biti primoran da prihvati “bolno rješenje” radi postizanja mira, iako ukrajinski narod nikada neće prihvatiti rusku okupaciju.

Zalužnji je rekao da Rusija vodi rat iscrpljivanja više od godinu i da, s obzirom na manje snage i teške ekonomske okolnosti Ukrajine, Kijev može da računa jedino na napredne tehnologije.

“Možemo govoriti samo o visokotehnološkom ratu za preživljavanje, koristeći minimum ljudskih resursa, minimum ekonomskih sredstava za postizanje maksimalne koristi”, izjavio je.

“I u toj situaciji moramo razumjeti sljedeće: naši finansijski i ekonomski resursi su ograničeni, naša zavisnost od pomoći partnera je apsolutno očigledna i to se mora uzeti u obzir.”

Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da je Zalužnji i dalje među najpopularnijim javnim ličnostima u Ukrajini. Ankete takođe pokazuju da rejting Zelenskog raste nakon njegove konfrontacije sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom na sastanku u Bijeloj kući u februaru.

Evropska unija je, u nedostatku dogovora sa Rusijom o prekidu vatre, ove nedjelje je uvela nove sankcije Moskvi, podsjeća Rojters.

Razmjena zatvorenika

Pregovori ka uspostavljanju mira pa čak i o privremenom prekidu vatre u Ukrajini zasada ne daju rezultate, a jedini konkretan ishod prvih direktnih razgovora dviju strana u više od tri godine jeste razmjena zatvorenika.

Ukrajinski ratni zatvorenik sa suprugom nakon razmjene
Ukrajinski ratni zatvorenik sa suprugom nakon razmjenefoto: REUTERS

Rusija i Ukrajina su juče oslobodile po 390 osoba, 270 vojnika i 120 civila, i najavile nastavak razmjene tokom vikenda, u okviru dogovora koji predviđa oslobađanje ukupno po 1.000 zarobljenika. Ova razmjena, zasada najveća u toku rata, označava rijedak trenutak praktične saradnje u sukobu u kojem su stotine hiljada vojnika ubijene ili ranjene, a desetine hiljada civila izgubile živote.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je juče da se oslobođeni ruski državljani trenutno nalaze u Bjelorusiji, koja se graniči sa Ukrajinom, gdje primaju psihološku i medicinsku pomoć prije nego što budu prebačeni u Rusiju na dalju njegu. Među njima su i civili zarobljeni na teritoriji ruske Kurske oblasti tokom ukrajinskog upada.

Zelenski je objavio je fotografije oslobođenih zarobljenika koji ogrnuti ukrajinskim zastavama slave povratak.

Ukrajinski medij Espreso TV objavio je snimak u kojem supruga jednog oslobođenog zarobljenika, u suzama radosnicama, ogrnuta zastavom na Trgu nezavisnosti u Kijevu, govori kako je čekala njegov povratak još od 2022. godine. Rekla je da je upravo dobila poziv od ukrajinskih vlasti sa potvrdom radosne vijesti.

“Čekali smo, nadali se i borili”, izjavila je žena po imenu Viktorija.

Povodom razmjene, američki predsjednik Donald Tramp, koji je prošle nedelje vršio pritisak da strane sjednu za pregovarački sto, napisao je na mreži Truth Social:

“Čestitam objema stranama na ovom dogovoru. Da li ovo može da vodi ka nečemu velikom???”

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov kazao je juče da će Rusija biti spremna da preda Ukrajini nacrt dokumenta sa uslovima za dugoročni mirovni sporazum čim se okonča aktuelna razmjena zarobljenika.

Bonus video: