Dok se igrao napolju sa drugom, ukrajinski tinejdžer Nazar teško je povrijeđen kada je eksplozivna naprava detonirala pod njegovim nogama.
Uprkos tome što mu je mobilni telefon polomljen u eksploziji, za koju se pretpostavlja da ju je izazvala odbačena municija, uspio je da pozove hitnu pomoć. Proveo je mjesece u bolnici, gdje je podvrgnut nizu operacija, a ljekari su uspjeli da mu spasu nogu.
Sada, kod kuće u istočnom selu Nikopol, 130 kilometara južno od Harkova i nadomak linije fronta u ruskom ratu protiv Ukrajine, mladi Nazar i njegova majka oslanjaju se na pomoć iz inostranstva kako bi platili njegovo liječenje.
"Dali su nam štake, hodalicu i takođe tablet... Ali uglavnom je to bila novčana pomoć", rekla je Jevhenija Mostova, Nazarova majka, sredinom maja o pomoći koju je dobila od humanitarne organizacije Međunarodni komitet za spasavanje (IRC).
Međutim, tog novca je sada sve manje, nakon što je Donald Tramp u januaru naredio obustavu strane pomoći i zamrznuo rad Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
"Ne znamo šta da radimo dalje", rekla je Mostova (36) u Nikopolu, selu sa malim, prizemnim kućama okruženim urednim povrtnjacima.
Podrška IRC-a bila je ključna i za Nazarov psihički oporavak, dodala je, nakon što njen traumatizovani sin sedmicama nije bio u stanju da komunicira.
Sada se brine kako će platiti Nazarove analgetike i medicinske kreme za nogu, nakon više presađivanja kože.
Organizacije poput IRC-a, koje su se oslanjale na američko finansiranje, sada su u teškoj situaciji. I drugi veliki donatori, uključujući Veliku Britaniju, takođe smanjuju humanitarnu pomoć, nastojeći da uštede sredstva kako bi povećali izdatke za odbranu.
Uticaj ovih promjena na Ukrajinu posebno je težak. Ukrajina je, daleko ispred drugih, bila najveći korisnik sredstava USAID-a otkako je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022.
Prema sada ukinutom sajtu te agencije, Ukrajini je do sada isporučeno 2,6 milijardi dolara humanitarne pomoći, 5 milijardi dolara razvojne pomoći, i direktno uplaćeno 30 milijardi dolara u budžet zemlje. Sve to je sada gotovo potpuno zaustavljeno.
Američka podrška korišćena je za isplatu plata nastavnicima i hitnim službama, pomoć interno raseljenim i izbjeglim Ukrajincima, uklanjanje mina, kao i podršku lokalnim medijima.
Smanjenje pomoći poklapa se sa Trampovim približavanjem Rusiji u vezi sa ratom, ostavljajući Ukrajinu izloženijom nego ikada od prvih dana invazije punog razmjera.
Rojters je razgovarao sa osam nevladinih organizacija koje pružaju humanitarnu pomoć Ukrajincima, od medicinske pomoći do evakuacija, dok rat sa Rusijom ulazi u četvrtu godinu.
Dva udruženja su otpustila osoblje, neki zaposleni su pristali na smanjenje plata, jedna organizacija je zatvorila kancelariju u Kijevu, dok druga smanjuje operacije širom Ukrajine. Sve organizacije značajno redukuju obim rada usljed usporavanja finansiranja.
"Smanjenje američke pomoći ... već je imalo kritičan uticaj na našu organizaciju", rekao je Dmitro Šerembej, suosnivač grupe 100% LIFE, najveće ukrajinske organizacije koju vode pacijenti, a koja se bavi zdravstvenim stanjima poput HIV-a.
Ukrajina je ranjiva, "ne samo zbog postojećih epidemija HIV-a, tuberkuloze i hepatitisa, već i zato što je riječ o zemlji pod stalnim vojnim napadom ... finansijska podrška nije samo važna, ona je jedini način da se spasu životi", poručio je on.
Evropa nije popunila prazninu
Administracija Donalda Trampa zamrzla je, a zatim i smanjila milijarde dolara strane pomoći nakon što je preuzela dužnost 20. januara, kako bi se uskladila sa njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski apelovao je na evropske saveznike za pomoć, ali umjesto da uskoče i popune prazninu, i oni su smanjili izdvajanja za humanitarnu pomoć.
Nakon što je Tramp pozvao Evropu da preuzme veći dio tereta u okviru NATO-a, lideri Alijanse podržali su veliko povećanje vojnih izdvajanja koje je zahtijevao, što je navelo vlade da traže uštede u drugim oblastima, poput strane pomoći.
Velika Britanija planira da do 2027. smanji svoj budžet za pomoć sa 0,5% na 0,3% bruto nacionalnog dohotka. Njemačka, još jedan od najvećih donatora humanitarne pomoći Ukrajini, smanjiće svoj ukupni budžet za pomoć za gotovo 10% ove godine.
"Nevladine organizacije se takmiče za iste male fondove koji su dostupni u Ukrajini", rekao je Alen Homsi, direktor IRC-a za Ukrajinu sa sjedištem u Kijevu.
Sa linijama fronta koje se protežu na više od 1.000 kilometara, i milionima Ukrajinaca koji žive pod svakodnevnom prijetnjom ruskih dronova, raketa i artiljerijske vatre, potrebe su ogromne.
Američko finansiranje je pokrivalo oko 30% planova za koordinisanu humanitarnu pomoć u Ukrajini tokom 2022, 2023. i 2024. godine, navodi ACAPS, nezavisni projekat koji analizira globalnu humanitarnu aktivnost.
Do kraja 2024, u Ukrajini je bilo aktivno 39 USAID programa, sa ukupnim budžetom od 4,28 milijardi dolara. Samo tri mjeseca kasnije, krajem marta 2025, aktivno je ostalo svega oko 1,27 milijardi dolara tih sredstava, navodi ACAPS.
Slično tome, pomoć iz Evrope takođe opada - sa 6,2 milijarde eura (7,3 milijarde dolara) u 2022. godini, na 4,1 milijardu u 2023, i oko 3 milijarde prošle godine, prema podacima Tara Nišikave, rukovodioca projekta Ukraine Support Tracker pri Institutu za svjetsku ekonomiju u Kilu.
Sela pod opsadom
U selu Morozivka, koje su ruske snage držale pod okupacijom skoro sedam mjeseci prije nego što ga je Ukrajina povratila, najstariji među oko 400 stanovnika oslanjaju se na besplatne ljekove koje obezbjeđuje IRC. Njihovi mobilni ljekari dolaze otprilike jednom mjesečno, donoseći terapije za oboljenja poput visokog pritiska i dijabetesa.
Svitlana Basova, 56-godišnja socijalna radnica, nije imala pristup liječenju tokom ruske okupacije. U posljednje vrijeme, redovno ide na kontrole nakon operacije zgloba.
"Dobro se odnose prema ljudima, pomažu nam, daju nam ljekove i takođe pružaju psihološku pomoć," rekla je ona.
Medicinska sestra iz sela, Julija Samiga (34), kaže da je ta medicinska podrška od suštinskog značaja.
"Mi nemamo čak ni apoteku", rekla je.
IRC trenutno preispituje kako će raspodijeliti svoja sredstva. Velika Britanija je nedavno prepolovila budžet projekta sa IRC-om i partnerima koji podržava Ukrajince kroz obuke za zapošljavanje i usluge bezbjednosti, rekao je Alen Homsi.
Portparol britanskog ministarstva spoljnih poslova izjavio je da "neće biti popuštanja" u podršci Ukrajini, ali je priznao da će određeni programi biti pogođeni nakon nedavne revizije vladine potrošnje.
Jedan zvaničnik njemačke vlade rekao je da je Ukrajina i dalje prioritet, te da pad ukupne pomoći ne znači nužno i smanjenje sredstava za Ukrajinu.
Američki Stejt department nije odgovorio na Rojtersov zahtjev za komentar.
Za ljude u malom selu Julije Samige, pomisao na gubitak pomoći teško je zamisliva. Najbliža bolnica udaljena je oko 20 kilometara, a malo ko od starijih ima pristup privatnim automobilima ili bilo kakvom redovnom javnom prevozu.
"Nemamo mnogo drugih opcija", rekla je.
Priredila: N.B.
Bonus video:
