Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je juče ukrajinskom lideru Volodimiru Zelenskom da želi da pomogne njegovoj zemlji u oblasti protivvazdušne odbrane nakon eskalacije ruskih napada, objavio je američki portal Axios, pozivajući se na neimenovanog ukrajinskog zvaničnika i izvor upoznat s razgovorom.
Poziv je trajao oko 40 minuta i održan je dan nakon najjvećeg ruskog napada na Kijev. Tramp je rekao Zelenskom da će provjeriti koje je američko naoružanje, ukoliko ga ima, bilo stavljeno na čekanje kada je riječ o isporuci Ukrajini, kazao je jedan izvor prema navodima Axiosa.
Zelenski je ranije juče izjavio da je tokom razgovora sa Trampom razgovarao o protivvazdušnoj odbrani, te da su se saglasili da će raditi na jačanju sposobnosti Kijeva da “brani nebo” u trenutku kada se ruski napadi pojačavaju. Zelenski je dodao da su takođe razgovarali o mogućnostima zajedničke proizvodnje oružja, rekavši da je Ukrajina “spremna za direktne projekte s Amerikom”, kao i o potencijalnim zajedničkim nabavkama i investicijama.
Ukrajina već duže vrijeme traži od Vašingtona da joj proda više raketa i sistema Patriot, koje smatra ključnim za odbranu svojih gradova od sve intenzivnijih ruskih vazdušnih napada.
Odluka Vašingtona da obustavi isporuke dijela oružja Ukrajini izazvala je upozorenja iz Kijeva da bi taj potez mogao oslabiti njenu sposobnost da se brani od ruskih vazdušnih napada i napredovanja na frontu. Njemačka je saopštila da vodi razgovore o kupovini sistema Patriot kako bi popunila nastalu prazninu, prenio je Rojters.
Razgovor sa Zelenskim uslijedio je dan nakon što je Tramp rekao da je imao razočaravajući telefonski poziv s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Samo nekoliko sati nakon Trampovog razgovora s Putinom u četvrtak, Rusija je izvršila najveći napad dronovima na Kijev od početka rata.
Sirene za vazdušnu opasnost, brujanje kamikaza-dronova i snažne detonacije odjekivali su od ranih večernjih sati do zore, dok je Rusija ispalila, prema navodima ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva, ukupno 539 dronova i 11 raketa. Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko je kazao da je u napadu uništen dalekovod koji povezuje nuklearnu elektranu Zaporožje sa elektroenergetskom mrežom usljed čega je došlo do nestanka struje.
Porodice su se sklanjale u podzemne stanice metroa tražeći utočište. Gusti dim uzdizao se nad centrom grada.
Ispred stambene zgrade oštećene u napadu dronom, stanari su stajali i posmatrali prizor dok je počinjalo raščišćavanje. Neki su plakali. Drugi su nijemo posmatrali.
“Probudile su me eksplozije - prvo su počeli da zuje dronovi Šahed, a onda su počele eksplozije”, rekla je četrdesetogodišnja stanarka Marija Hilčenko. “Zatim su ljudi napolju počeli da vrište. Eksplozije od Šaheda su se nastavile.” Dronovi Šahed su iranskog dizajna, a jedna njihova varijanta sada se proizvodi i u Rusiji. Zelenski je napad nazvao “namjerno masovnim i ciničnim”.
“Značajno je što su se prve sirene za vazdušnu opasnost u našim gradovima i regionima juče oglasile gotovo istovremeno s medijskim izvještajima o telefonskom razgovoru između predsjednika Trampa i Putina”, objavio je Zelenski na mreži X. “Rusija ponovo pokazuje da nema namjeru da okonča rat i teror”, dodao je, pozivajući na pojačan pritisak na Rusiju i više sredstava za protivvazdušnu odbranu.
Zvaničnici u Kijevu saopštili su da je u napadu oštećeno oko 40 stambenih zgrada, infrastruktura putničke željeznice, pet škola i vrtića, kafići i brojna vozila u šest od ukupno deset okruga glavnog grada. Poljska je saopštila da je oštećen konzularni odsjek njene ambasade u centralnom Kijevu, dodajući da osoblje nije povrijeđeno.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko objavio je na Telegramu da je 14 povrijeđenih prebačeno u bolnicu.
Ruski vazdušni napadi na Kijev intenzivirani su posljednjih nedjelja i uključuju neke od najsmrtonosnijih napada tokom rata na grad sa tri miliona stanovnika.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su među ciljevima napada u Kijevu bili fabrike dronova, vojni aerodrom i rafinerija nafte, a da su korišćena tzv. visokoprecizna oružja.
Nakon razgovora s Putinom u četvrtak, Tramp je rekao da su razgovarali o ratu “u prilično dugom pozivu”. Međutim, rekao je da nije bilo nikakvog pomaka ka primirju, jer je, prema navodima, Putin insistirao na kapitulaciji Ukrajine. “Nisam zadovoljan time. Ne, danas nisam postigao nikakav napredak s njim”, rekao je Tramp.
Kremlj je ponovio da će Moskva nastaviti da insistira na rešavanju “korjenskih uzroka” sukoba.
Visoki ukrajinski zvaničnik sugerisao je da Trampova očigledna strategija umirivanja Putina ne daje rezultate. Mihajlo Podoljak, savjetnik šefa kabineta predsednika Zelenskog, rekao je da bilo koji telefonski razgovor Trampa sa Putinom “neizbježno rezultira masovnim, demonstrativnim granatiranjem Kijeva uz ogromna razaranja”.
Putin te razgovore tretira kao “priliku da javno ponizi reputaciju druge strane”. To je, kako je Podoljak napisao na društvenim mrežama, “način da pokaže svoju neobuzdanost i spremnost da ubija sve drskije”.
Tramp je u četvrtak razgovarao sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, objavio je časopis “Špigl”, pozivajući se na vladine izvore. Prema riječima portparola njemačke vlade, Merc je sa Trampom razgovarao o ponudi Berlina da kupi sisteme protivvazdušne odbrane Patriot za Ukrajinu.
Portparol je za Rojters juče kazao da je Merc inicirao poziv s Trampom kako bi podstakao isporuke oružja Ukrajini, posebno sistema Patriot, nakon što je Pentagon pauzirao dio pošiljki. “Postoji više načina da se popuni ovaj jaz u sistemima Patriot”, rekao je portparol novinarima, dodajući da je jedna od opcija koja se razmatra kupovina raketnih baterija Patriot u SAD i njihovo prosljeđivanje Kijevu.
Bonus video:
