Nakon što su predsjednik SAD Donald Tramp i predsjednica Evropske komisje Ursula fon der Lajen u nedjelju postigli okvirni trgovinski sporazum Evropska unija se suočava se s bolnim američkim carinama od 15 odsto na većinu svojih izvoznih proizvoda, a pritom je morala da se obaveže na ogromne finansijske izdatke kako bi uvozila energente iz SAD i investirala tamo.
Mada je sporazum naišao na brojne kritike i od strane pojedinih evropskih zvaničnika okarakterisan je kao kapitulacija, portal “Politiko” ističe da nacrt dogovora, koji još nije zvanično finalizovan u pisanoj formi, očigledno ide naruku Vašingtonu, ali da su pojedini evropski sektori ipak uspjeli da izbjegnu najgori scenario.
Automobilska industrija
Prema sporazumu američke carine na automobile i auto-djelove smanjuju se na osnovnih 15 odsto, u poređenju sa sadašnjih 27,5 odsto. SAD su sličan dogovor ranije ovog mjeseca postigle i s japanskim proizvođačima automobila. Zauzvrat, EU je pristala da smanji svoje carine na automobile sa 10 odsto na nulu, izjavio je portparol za trgovinu Olof Gil. BMW i Mercedes mogli bi imati koristi od te odluke, s obzirom na to da oba proizvođača prave SUV vozila u velikim fabrikama u SAD za svjetsko tržište.
Mada je sporazum, kojim je izbjegnuto izbijanje punog trgovinskog rata između EU i SAD, donio određeno olakšanje, dogovorena niža carina od 15 odsto i dalje će proizvođače automobila koštati milijarde i ostavlja mnogo toga neizvjesnim. Rojters podsjeća da su evropski izvoznici automobila u SAD prije Trampovog trgovinskog rata plaćali carinu od 2,5 odsto.
Njemačko udruženje automobilske industrije VDA saopštilo je da će osnovna carina od 15 odsto njemačku auto-industriju godišnje koštati milijarde eura. Evropski proizvođači automobila pridružili su se američkoj auto-industriji u osudi carina na automobile i dijelove proizvedene u Meksiku, koje ostaju na visokom nivou od 25 odsto.
Pravi gubitnici, međutim, nijesu proizvođači automobila, već njihovi radnici, smatra Ferdinand Dudenhofer, direktor Njemačkog centra za automobilska istraživanja. On procjenjuje da bi do 70.000 radnih mjesta u evropskim auto-kompanijama i kod njihovih dobavljača moglo biti izgubljeno, jer će proizvođači premještati proizvodnju u SAD kako bi izbjegli carinu.
Avijacija
Proizvođači aviona i aviokompanije sa obje strane Atlantika odahnuli su nakon što je saopšteno da su izuzetni iz režima carina i da neće biti carina na “sve avione i njihove komponente”. Nakon intenzivnog lobiranja i neuobičajenog jedinstva među inače žestokim suparnicima, sporazum je poštedio industriju koja često postaje žarište trgovinskih tenzija, ističe Rojters.
Globalni lanac snabdijevanja koji stoji iza svakog aviona čini ovaj sektor ranjivijim na trgovinske barijere u poređenju s drugim industrijama. Nakon 17-godišnjeg spora između Erbasa i Boinga, koji je okončan 2021, ni evropska ni američka avio-industrija nijesu htjele da uđu u novi trgovinski rat.
Mada je Boing mogao kratkoročno imati koristi od carina na konkurentski Airbus, analitičari ističu da bi američki proizvođač aviona trpio veće gubitke usljed evropskih kontramjera. Umjesto toga, neke američke aviokompanije koje koriste Airbusovu flotu, poput Delta Air Lines i Spirit Airlines, odmah bi osjetile posljedice carina na evropske dobavljače.
Energetika
U okviru sporazuma, Tramp i Fon der Lajen su dogovorili da EU kupi energente iz SAD u vrijednosti od 750 milijardi dolara, uključujući naftu, tečni prirodni gas i druge energetske proizvode poput nuklearnog goriva. To podrazumijeva 250 milijardi dolara godišnje u novim energetskim nabavkama, za koje je predsjednica Komisije izjavila da će pomoći i u okončanju preostale zavisnosti EU od ruskog uvoza.
U teoriji, ovaj dogovor predstavlja ogroman dobitak za američke naftne i gasne kompanije. U praksi, stručnjaci smatraju da je neizvodljiv. Ukupni energetski izvoz SAD svim kupcima širom svijeta u 2024. godini iznosio je 318 milijardi dolara, pokazuju podaci Američke administracije za energetske informacije. Od toga je EU uvezla ukupno 76 milijardi dolara američke nafte, tečnog prirodnog gasa (LNG) i čvrstih goriva poput uglja, prema procjenama agencije Rojters. Analitičari su ocijenili da je više nego utrostručiti taj uvoz u najmanju ruku nerealno. Arturo Regalado, viši analitičar za LNG u kompaniji Kpler, izjavio je za Rojters da obim trgovine energentima predviđen u sporazumu “prevazilazi tržišne realnosti”. “Tokovi američke nafte morali bi da budu u potpunosti preusmjereni ka EU kako bi se dostigao cilj, ili bi vrijednost uvoza LNG-a iz SAD morala da se poveća šest puta”, rekao je Regalado.
Brisel, uz to, ima ograničene mehanizme da sve to sprovede budući da je uvoz u potpunosti u rukama privatnih kompanija.
Farmaceutski sektor
Tramp i Fon der Lajen su u nedjelju dali kontradiktorne izjave - američki predsjednik rekao je da farmaceutski proizvodi nijesu dio sporazuma, dok je predsjednica Komisije tvrdila suprotno.
Zvaničnici Komisije su u ponedjeljak kazali da carina trenutno ostaje na nuli, ali je američki sekretar za trgovinu Hauard Lutnik juče kazao su farmaceutski proizvodi bili ključni dio sporazuma s EU kako bi lijekovi proizvedeni u evropskim zemljama bili uključeni u carinski režim od 15 odsto.
“Bilo im je važno da farmaceutski proizvodi budu dio sporazuma uz stopu od 15 odsto, jer će predsjednik Tramp u naredne dvije sedmice predstaviti svoju farmaceutsku politiku, i ona će biti još oštrija”, rekao je on.
Fon der Lajen je ranije navela da će postojati izuzeci za “određene generičke lijekove”, iako još nije jasno koje tačno. Industrijsko udruženje Medicines for Europe traži više jasnoće o tome koji će lijekovi ostati oslobođeni carina i poziva EU i SAD da “prošire listu lijekova bez carina što je više moguće”.
Farmaceutska kompanija Merk pozdravila je činjenicu da je sporazum makar postignut, dok je u Irskoj - koja je posebno izložena zbog ogromnog farmaceutskog sektora - poslovno udruženje Ibec izjavilo da je Evropa “kapitulirala”.
Hrana i piće
Francuska federacija izvoznika vina i žestokih pića (FEVS) saopštila je u ponedjeljak da se očekuje da trgovinski sporazum potvrdi režim bez carina za trgovinu žestokim pićima. Od aprila su američke carine na žestoka pića iz EU privremeno bile postavljene na 10%. Kada je riječ o vinu, još uvijek nije sve odlučeno, navela je federacija, pozvavši EK i Francusku da obezbijede smanjenje carina. “Katastrofa je izbjegnuta, ali predstojeći dani biće presudni za sektor”, navodi se u saopštenju FEVS-a. “Sporazum bi trebalo da potvrdi obnovu bilateralne trgovine žestokim pićima bez carina, i s nestrpljenjem očekujemo da to bude potvrđeno u zvaničnim dokumentima”, izjavio je predsjednik federacije Gabrijel Pikard.
EU će otvoriti novo tržište za određenu vrstu bakalara sa Aljaske, pacifičkog lososa i škampe, uz primjenu kvota. Takođe će omogućiti bolji pristup za američko ulje od soje, sjemenski materijal, žitarice i orašaste plodove, kao i za prerađenu hranu poput kečapa od paradajza, kakaoa i keksa - takođe uz kvantitativna ograničenja.
Određeni poljoprivredni proizvodi mogli bi imati režim nulte carine u trgovini sa SAD, izjavila je Fon der Lajen, ali nije precizirala o kojim se proizvodima radi.
Tehnologija
Sporazum postignut u nedjelju uključio je opremu za proizvodnju čipova kao jedan od sektora koji je dobio režim nultih carina.
Fon der Lajen je naglasila da EU jeste i da će ostati značajan kupac američkih čipova za vještačku inteligenciju. “Američki AI čipovi će pokretati naše gigafabrike za vještačku inteligenciju i pomoći SAD da zadrže tehnološku prednost”, izjavila je ona. Režim nultih carina široko je doživljen kao pobjeda za holandskog proizvođača mašina za izradu čipova ASML, jednu od najvećih evropskih kompanija po tržišnoj kapitalizaciji. Mašine koje ASML isporučuje vrijede stotine miliona eura po komadu. Kompanija nije dala prognozu rasta za ovu godinu sredinom jula zbog neizvjesnosti oko carina, ali su njene akcije u ponedjeljak porasle za 4 odsto.
Investicije
Obećanje o investicijama u SAD u vrijednosti od 600 milijardi dolara je, prema pisanju “Politika” daleko od ustupka Trampu i djeluje više kao ukrasna fasada. “Uglavnom je performativnog karaktera”, rekao je Nils Redeker iz Žak Delor centra. Brisel, zapravo, neće imati moć da ispuni ovo obećanje, jer bi ulaganja dolazila isključivo iz privatnog sektora, navela su dvojica visokih zvaničnika Komisije.
Jedan od njih je rekao da je cifra “zasnovana na detaljnim razgovorima s različitim poslovnim udruženjima i kompanijama, kako bi se sagledale njihove investicione namjere”.
Odbrana
Mada je Tramp istakao kupovinu “ogromnih količina” američke vojne opreme, visoki zvaničnici EU su to demantovali, naglašavajući da nabavka oružja nije bila predmet pregovora u okviru sporazuma.
“Nabavka oružja nije u nadležnosti Komisije”, rekao je jedan zvaničnik, dodajući da “nije ni na koji način uračunata u brojke o kojima smo govorili”. Ukratko: ne postoji formalna obaveza da se kupuje američko oružje, ističe “Politiko”. Američka odbrambena industrija nije ostvarila zagarantovanu pobjedu, ali bi ipak mogla imati koristi. Zvaničnici EU priznaju da bi rastući vojni budžeti u Evropi mogli ići u korist američkim firmama.
Bonus video:
