Ukrajina je pojačala napade dronovima na ruske rafinerije nafte i izvozne kapacitete, gađajući najvažniji sektor ekonomije predsjednika Vladimira Putina, kako bi pokazala da može da uzvrati dok Sjedinjene Države nastoje da posreduju u mirovnom sporazumu.
Napadi su poremetili preradu i izvoz nafte iz Moskve, izazvali nestašice benzina u pojedinim djelovima Rusije i uslijedili kao odgovor na napredovanje Moskve na frontu i njeno razaranje ukrajinskih gasnih i energetskih postrojenja, piše agencija Rojters.
Potez Kijeva je pokušaj da se podignu ulozi u mogućim mirovnim pregovorima i ospori ideja da je Ukrajina već izgubila rat, nakon što su se američki predsjednik Donald Tramp i Putin sastali ranije ovog mjeseca na Aljasci, navode analitičari.
Ukrajinski napadi na deset postrojenja poremetili su najmanje 17 odsto rafinerijskih kapaciteta Rusije, odnosno 1,1 milion barela dnevno, prema proračunima britanske novinske agencije.
Rat dronovima usmjerio je više sirove nafte ka izvozu iz druge po veličini izvoznice nafte na svijetu u trenutku kada Vašington vrši pritisak na Kinu i Indiju da smanje kupovinu ruske nafte.
Udarci na rafinerije desili su se u vrijeme kada je u Rusiji vrhunac sezonske potražnja za benzinom od strane turista i poljoprivrednika.
Rusija je u julu pooštrila zabranu izvoza benzina kako bi se izborila sa skokom domaće potražnje, i to još prije napada.
Došlo je do nestašica benzina u nekim oblastima Ukrajine pod ruskom kontrolom, na jugu Rusije pa čak i na Dalekom istoku, što je primoralo vozače da pređu na skuplji benzin zbog nestašice standardnog A-95.
“Istrajaćemo, ali ovo je veliki udar na naš porodični budžet, veliki udar. Zaista se osjeća”, kazala je za Rojters Svetlana Bažanova, stanovnica Sevastopolja, najvećeg grada na Krimu koji je Rusija anektirala 2014. godine.
Pogođene rafinerije izgubile su samo dio kapaciteta, ali to bi i dalje moglo stvoriti probleme u snabdijevanju domaćeg tržišta gorivom, rekao je Sergej Vakulenko, viši saradnik Karnegi centra za Rusiju i Evroaziju, koji je ranije radio u ruskom naftnom gigantu Gaspromnjeftu.
Rusija se oslanja na izvoz nafte i gasa za četvrtinu budžetskih prihoda, kojima se ove godine finansira rast izdvajanja za odbranu od 25 odsto - na najviši nivo od Hladnog rata.
Zapadne sankcije primorale su Moskvu da prodaje naftu uz popuste i da prekine prodaju gasa u većem dijelu Evrope. To, međutim, nije spriječilo Moskvu da proizvodi rekordne količine artiljerije i oružja, prema riječima američkih vojnih generala.
Do sada se ruska ekonomija relativno dobro nosila sa sankcijama, ali je rast usporio, što izaziva zabrinutost u Kremlju. Tokom proteklog mjeseca Ukrajina je napala Lukoilovu rafineriju u Volgogradu, Rosnjeftovu u Rjazanju i niz drugih postrojenja u Rostovskoj, Samarskoj, Saratovskoj i Krasnodarskoj oblasti. Požar u ruskoj rafineriji Novošahtinsk još je bio aktivan u ponedjeljak nakon ukrajinskog napada dronom.
Ukrajinski dronovi takođe su napali naftovod Družba i Novotekovo izvozno terminalno i prerađivačko postrojenje u Ust-Lugi na Baltiku.
Bonus video:
