Reformska partija Ujedinjenog Kraljevstva (Reform UK) na čijem je čelu Najdžel Faraž ove nedjelje predstavila je planove za masovne deportacije tražilaca azila iz Velike Britanije, što bi podrazumijevalo povlačenje iz ugovora o ljudskim pravima i saradnju sa autoritarnim vladama radi prihvatanja njihovih državljana, piše danas agencija Rojters.
Reformska partija Ujedinjenog Kraljevstva, koja trenutno ima samo četiri mjesta u parlamentu, ali prednjači u većini anketa javnog mnjenja, navela je da bi izmjene zakona o azilu omogućile deportaciju 600.000 tražilaca azila u prvom petogodišnjem mandatu ukoliko pobijedi na narednim opštim izborima, koji se očekuju 2029. godine.
To bi bio jedan od najradikalnijih pokušaja neke evropske države da se izbori sa ilegalnom imigracijom.
Odakle brojka od 600.000?
Uzastopne britanske vlade – konzervativci više od decenije, a potom laburisti premijera Kira Starmera od jula prošle godine – godinama se bore sa pitanjem kako riješiti status tražilaca azila koji ilegalno ulaze u zemlju.
Zagovornici napuštanja Evropske unije (EU), što je Britanija učinila 2020. nakon referenduma 2016. godine, tvrdili su da će to zaustaviti nekontrolisanu imigraciju.
Teško je utvrditi tačne brojke o tome koliko ljudi živi bez dokumenata u Britaniji.
Reformska partija Ujedinjenog Kraljevstva tvrdi da u zemlji boravi oko milion ljudi ilegalno – bez preciziranja – pa otuda i njihova tvrdnja da bi mogli pokušati da deportuju do 600.000 osoba, navodi Rojters.
Zvanični podaci vlade iz juna 2024. pokazali su da je u sistemu azila bilo 224.742 slučaja, dok se pretpostavlja da je mnogo više nedokumentovanih osoba u zemlji, poput onih koji su prekoračili radne ili turističke vize.
Posebno, vlade nijesu uspjele da spriječe dolaske malim čamcima iz Evrope.
Od 2018. više od 179.000 ljudi stiglo je malim čamcima, prema zvaničnim podacima, pri čemu je oko četiri odsto vraćeno. Više od 28.000 tražilaca azila prešlo je Lamanš i stiglo u Britaniju samo ove godine – rekordna cifra, gotovo 50 odsto veća nego u istom periodu prošle godine.
Iz kojih bi ugovora Velika Britanija morala da izađe?
Faraž i druge desničarske partije i poslanici već dugo pozivaju na izlazak Britanije iz Evropske konvencije o ljudskim pravima (ECHR), tvrdeći da ona sprečava deportaciju tražilaca azila koji su ilegalno stigli u zemlju, bilo u njihove domovine, bilo u druge države.
Kada je Vrhovni sud Britanije 2023. presudio da je tadašnji konzervativni plan o slanju tražilaca azila u Ruandu nezakonit, predsjednik suda Robert Rid naglasio je da postoje i drugi međunarodni ugovori koji zabranjuju vraćanje tražilaca azila u njihove matične zemlje bez detaljnog razmatranja njihovih zahtjeva.
Planovi Reformske partije Ujedinjenog Kraljevstva stoga bi zahtijevali da Britanija ne samo napusti ECHR, već i da "isključi primjenu" Ženevske konvencije o izbjeglicama, Konvenciju Savjeta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima, Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv torture i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima.
Šta bi značio izlazak iz tih konvencija?
Najznačajnija posljedica bio bi izlazak iz ECHR-a, koji garantuje odredbe Sporazuma na Veliki petak iz 1998. godine, čime je uglavnom okončano tridesetogodišnje nasilje i uspostavljen model podjele vlasti u Sjevernoj Irskoj.
Neke manje političke partije u Sjevernoj Irskoj osudile su plan Reformske partije Ujedinjenog Kraljevstva kao neodgovoran, dok su američki političari – čija je zemlja pomogla u postizanju mirovnog sporazuma – ranije izrazili zabrinutost zbog mogućih izmjena sporazuma.
Faraž je izjavio da bi mirovni sporazum mogao biti ponovo ispregovaran, ali da bi to zahtijevalo vrijeme.
Povlačenje iz drugih konvencija dovelo bi Britaniju u manjinu na međunarodnoj sceni. Više od 170 država je potpisalo konvencije protiv torture, uključujući i Sjedinjene Američke Države (SAD) i Rusiju.
Neki pravnici sugerišu da bi, iako bi Britanija mogla istupiti iz međunarodnih ugovora, zaštite engleskog običajnog prava od torture mogle značiti da bi sudovi i dalje mogli blokirati deportacije.
Koliko bi politika bila radikalna?
Piter Volš, viši istraživač u Migracionoj observatoriji na Oksfordskom univerzitetu, rekao je da bi, ukoliko bi se sproveli planovi Reformske partije Ujedinjenog Kraljevstva, to bio najradikalniji pokušaj neke evropske države u posljednjim decenijama da se izbori sa ilegalnom imigracijom, jer bi podrazumijevao spremnost da se tražioci azila vraćaju u zemlje gdje im prijeti tortura.
Na pitanje o mogućnosti da bi neki ljudi mogli biti izloženi torturi ili progonu ako budu vraćeni u svoje zemlje, Faraž je rekao da je njegova glavna briga ono što se dešava na britanskim ulicama, britanskim građanima.
Bonus video:
