r

Kako se Baltičke države pripremaju za mogući ruski napad: Planovi za evakuacije...

Estonija, Letonija i Litvanija već dugo upozoravaju ostale članice NATO-a na moguću rusku agresiju, navodeći sve učestalije sajber napade, kampanje dezinformacija i upade ruskih borbenih aviona i dronova u posljednjih nekoliko mjeseci

14264 pregleda 36 reakcija 12 komentar(a)
Volonteri glume evakuisane ljude u vježbi u slučaju vojnog sukoba: Detalj iz dvorane u Kaunasu, u Litvaniji, Foto: Reuters
Volonteri glume evakuisane ljude u vježbi u slučaju vojnog sukoba: Detalj iz dvorane u Kaunasu, u Litvaniji, Foto: Reuters

Uplašene zbog ogromne ruske vojne potrošnje nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, tri baltičke države, Estonija, Letonija i Litvanija, izrađuju planove za vanredne situacije u slučaju mogućeg priliva stotina hiljada ljudi koji bi bježali od ruskog gomilanja trupa ili napada, piše danas agencija Rojters.

Estonija, Letonija i Litvanija već dugo upozoravaju ostale članice NATO-a na moguću rusku agresiju, navodeći sve učestalije sajber napade, kampanje dezinformacija i upade ruskih borbenih aviona i dronova u posljednjih nekoliko mjeseci.

Rusija tvrdi da nema planove za napad na NATO, ali su ove tri države, koje je Moskva anektirala tokom Drugog svjetskog rata, udvostručile svoja izdvajanja za odbranu od početka invazije na Ukrajinu, iako je Rusija tada više puta negirala da će pokrenuti rat.

"Prijetnje mogu biti različite", rekao je Renatas Požela, šef litvanske službe za zaštitu od požara, koji učestvuje u izradi planova za vanredne situacije.

Ovi planovi su intenzivirani nakon što su tri zemlje u maju potpisale sporazum o saradnji u oblasti civilne zaštite. Detalji o broju potencijalnih evakuisanih osoba sada se prvi put objavljuju.

Mogući scenariji

"Moguće je da ćemo vidjeti moćnu vojsku duž granica Baltika, sa očiglednim ciljem da zauzme sve tri zemlje za tri do nedjelju dana", rekao je Požela.

Sabotaža komunikacionih i saobraćajnih veza, masovni priliv migranata, nemiri među rusofonim manjinama ili lažne vijesti koje izazivaju masovni bijeg — to su scenariji o kojima se raspravlja u lokalnim medijima i među zvaničnicima.

"O tome pričamo svakog mjeseca, svake sedmice – na poslu, svuda", rekao je Arminas Raudis (31), volonter koji je ove sedmice učestvovao u vježbi evakuacije u Litvaniji, glumeći ulogu izbjeglice.

Vježba je uključivala evakuaciju samo stotinu ljudi iz prijestonice Viljnusa, ali su zvaničnici rekli za Rojters da se planira za mnogo veći broj stanovnika.

Volonteri koji glume evakuisane ljude u vježbi u slučaju vojnog sukoba ulaze u voz: Detalj iz Viljnusa
Volonteri koji glume evakuisane ljude u vježbi u slučaju vojnog sukoba ulaze u voz: Detalj iz Viljnusafoto: Reuters

Prema Poželi, polovina od oko 400.000 ljudi koji žive unutar 40 kilometara od granice sa Rusijom i Bjelorusijom nalazi se na spisku za moguću evakuaciju.

Zapadni grad Kaunas planira da primi 300.000 ljudi u školama, univerzitetima, katoličkim crkvama i areni u kojoj su nedavno nastupali Robi Vilijams i Rodžer Voters. Slične pripreme odvijaju se i u drugim gradovima.

Određene su lokacije za okupljanje, uključujući Viljnus, vozovi i autobusi su raspoređeni, a zalihe poput toalet papira i sklopivih kreveta uskladištene u magacinima, navodi službenik vatrogasne službe.

Oni koji bi bježali automobilima bili bi usmjereni na sporedne puteve kako bi se glavni putevi oslobodili za prolazak vojske. Karte sa označenim gradovima i skloništima već su pripremljene.

"Ovo je vrlo ohrabrujuća poruka našem društvu — da smo spremni i da planiramo. Uradili smo domaći zadatak", rekao je za Rojters litvanski ministar spoljnih poslova Kestutis Budris.

Da li se očekuje pomjeranje ljudi van Baltika?

Nijedna od tri baltičke države nema konkretne planove za evakuaciju stanovništva van svojih granica.

Dva asfaltirana puta i nekoliko šumskih staza povezuju ih sa Poljskom preko tzv. Suvalki prolaza — uskog šumovitog pojasa između Rusije i Bjelorusije. Međutim, prioritet bi imala vojna vozila koja ulaze u region, a ne civili koji pokušavaju da pobjegnu u Poljsku.

"Moramo uzeti u obzir rizik od Suvalki prolaza", rekao je Ivar Maj, savjetnik za masovne evakuacije u estonskoj službi za spasavanje, misleći na mogućnost da bi ruske snage pokušale da odsijeku Baltik od jedine kopnene granice s državom članicom NATO-a.

Estonija planira da smjesti desetinu svog stanovništva — od ukupno 1,4 miliona ljudi — u privremena skloništa, dok se očekuje da će mnogi otići kod rođaka, rekao je Maj.

U rusofonom gradu Narvi, sa 50.000 stanovnika, dvije trećine stanovništva moglo bi biti evakuisano, a vlada planira da pomogne najmanje polovini njih.

"To je samo za one koji nemaju gdje drugo da odu", dodao je Maj.

Letonija procjenjuje da bi trećina od 1,9 miliona stanovnika mogla napustiti svoje domove, rekao je Ivars Nakurts, zamjenik šefa Državne službe za zaštitu i spasavanje Letonije.

"Planiraš za sve", poručio je on.

Bonus video: