Kada su članovi vodećeg evropskog foruma za ljudska prava ovog mjeseca glasali za osnivanje "platforme za dijalog" sa ruskim opozicionarima u egzilu, potez je uglavnom prošao nezapaženo u svjetskim medijima.
Ali ruska bezbjednosna služba FSB pažljivo je pratila rezoluciju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PACE).
U utorak, ne čekajući da PACE izabere i imenuje svoje ruske partnere, FSB je iskoristio tu inicijativu kao jedan od argumenata za pokretanje nove krivične istrage protiv 23 disidenta koji se nalaze van zemlje, optužujući ih da su formirali "terorističku organizaciju" i da planiraju preuzimanje vlasti, piše agencija Rojters.
Kao vođa navodne zavjere označen je bivši naftni magnat Mihail Hodorkovski, koji je prethodno izjavio da bi želio učestvovati u forumu PACE-a.
Potez FSB-a bio je upozorenje opoziciji, ali je istovremeno i nenamjerno skrenuo pažnju javnosti na inicijativu Savjeta Evrope, koja pruža priliku različitim disidentskim frakcijama u egzilu da pokažu mogu li prevazići stare sukobe i sarađivati djelotvorno.
Objava je pokazala da, uprkos javnim izjavama vlasti da su kritičari u egzilu "nebitni", ruske službe pomno prate njihove aktivnosti i spremne su da se suprotstave svakom pokušaju Zapada da im pruži bilo kakvo zvanično priznanje.
Hodorkovski je u intervjuu izjavio da je Putin zabrinut zbog mogućeg formiranja koordinisane opozicije koja bi jednog dana mogla da ga naslijedi.
"Glavna opasnost za Kremlj, a lično i za Putina, jeste upravo to: da u slučaju smjene vlasti ova grupa postane jedan od izvora alternativnog legitimiteta", rekao je on za Rojters.
Dodao je da je uspostavljanje odnosa opozicije sa međunarodnim organizacijama poput PACE-a "izazvalo napad bijesa kod Vladimira Putina". Hodorkovski je odbacio sve optužbe koje su protiv njega i ostalih pod istragom.
Na pitanje Rojtersa da li je Kremlj zaista zabrinut da bi Hodorkovski i drugi mogli iskoristiti novu platformu kao sredstvo za preuzimanje vlasti, portparol Dmitrij Peskov odgovorio je:
"Postoje neprijatelji zemlje u samoj zemlji, i neprijatelji zemlje u inostranstvu. Oni se bave neprijateljskim aktivnostima, a naše specijalne službe preduzimaju potrebne mjere - one koje smatraju odgovarajućim".
FSB-ova istraga obuhvata cjelokupno članstvo Antiratnog komiteta - grupe osnovane 2022. godine radi protivljenja ruskoj invaziji na Ukrajinu - kao i druge neimenovane osobe.
"Oni to rade da bi grupu učinili toksičnom. Vlast jednostavno pokušava da svaki kontakt sa njima učini što opasnijim za bilo koga", rekao je za portal Meduza advokat za ljudska prava Jevgenij Smirnov.
Opozicija u egzilu podijeljena u suparničke tabore
Na glasanju 1. oktobra, članovi PACE-a - koji okuplja poslanike iz 46 evropskih država - odlučili su da otvore politički dijalog sa odabranim ruskim disidentima u egzilu, pod uslovom, između ostalog, da imaju "istorijat javnog protivljenja Putinovom režimu i da rade na njegovoj promjeni".
PACE još nije odabrao učesnike, a taj proces bi mogao biti politički osjetljiv zbog otvorenih sukoba između Hodorkovskog i Fondacije za borbu protiv korupcije (FBK) pokojnog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.
Hodorkovski je rekao da su percepcije na Zapadu, prema kojima je opozicija zarobljena u beskrajnim međusobnim sukobima, zastarjele i netačne.
Istakao je da on i njegovi saradnici FBK smatraju saveznicima u borbi protiv Putina, iako ih vide kao "prilično autoritarne", te bi, rekao je, rado pozdravio njihovo učešće u inicijativi PACE-a.
Leonid Volkov, politički direktor FBK-a, izjavio je za Rojters da je prerano govoriti o učešću njihove organizacije.
"Kada odluče o sastavu ove platforme i ako nas pozovu, sigurno ćemo to razmotriti i razgovarati o tome", rekao je u pisanom odgovoru.
On je odlučno negirao da FBK podstiče sukobe unutar opozicije i ponovio tvrdnju, iznijetu prošle godine, da je jedan Hodorkovskijev saradnik naručio brutalne fizičke napade na aktiviste FBK-a - što Hodorkovskijev tabor negira.
Nada u povratak u Rusiju
Hodorkovski, koji je nekada bio najbogatiji čovjek u Rusiji, došao je u sukob sa Putinom početkom 2000-ih i proveo deset godina u zatvoru zbog optužbi za prevaru - za koje su zapadne vlade i organizacije za ljudska prava tvrdile da su politički motivisane. Danas živi u Londonu.
Sa 62 godine, kaže da se i dalje nada povratku u Rusiju, ali mnogi smatraju da su mu šanse da ponovo ima političku ulogu male, jer ga većina običnih Rusa i dalje vidi kao jednog od "oligarha" koji su se obogatili tokom turbulentnih devedesetih, dok je narod prolazio kroz siromaštvo nakon raspada SSSR-a.
Politička analitičarka Jekaterina Šuljman, koja je takođe među osobama obuhvaćenim istragom, kazala je da imenovanje Hodorkovskog kao vođe zavjere više govori o mentalitetu FSB-a nego o stvarnosti.
"FSB razmišlja jednostavno. Njima svuda treba vođa... U njihovom magičnom svijetu sve ima sponzora", rekla je za radio stanicu Eho Moskve.
"Slika je jasna: evo bjegunca oligarha - hajde da ga uhvatimo".
Bonus video:
