Bivši francuski predsjednik Nikola Sarkozi započeo je danas služenje petogodišnje zatvorske kazne zbog zavjere radi prikupljanja sredstava za izbornu kampanju iz Libije, stigavši u zatvor La Sante u Parizu — u dramatičnom padu za čovjeka koji je vodio zemlju od 2007. do 2012. godine, piše agencija Rojters.
Bivši konzervativni predsjednik, star 70 godina, napustio je svoj dom i krenuo automobilom ka zatvoru, hodajući ruku pod ruku sa suprugom Karlom Bruni-Sarkozi dok su ga bodrile okupljene pristalice uzvikujući "Nikola, Nikola" i pjevajući francusku nacionalnu himnu Marseljezu.
Sarkozi, koji je osuđen prošlog mjeseca, postao je prvi bivši francuski lider koji je završio u zatvoru od vremena nacističkog saradnika maršala Filipa Petena nakon Drugog svjetskog rata.
Sarkozi tvrdi da je nevin
Nedugo nakon polaska ka zatvoru La Sante, Sarkozi je na društvenoj mreži X objavio poruku u kojoj tvrdi da je žrtva "osvete i mržnje".
"Želim da kažem (francuskom narodu), s nepokolebljivom snagom koja me odlikuje, da ovog jutra u zatvor ne ide bivši predsjednik Republike — već nevin čovjek", napisao je.
Presuda Sarkoziju označila je kraj višegodišnjih pravnih bitaka zbog optužbi da je njegova predsjednička kampanja iz 2007. godine primila milione u gotovini od tadašnjeg libijskog lidera Muamera Gadafija, koji je kasnije svrgnut i ubijen tokom ustanka Arapskog proljeća.
Iako je Sarkozi proglašen krivim za zavjeru sa svojim bliskim saradnicima u organizovanju šeme, oslobođen je optužbi da je lično primio ili koristio novac.
On dosljedno negira bilo kakvu krivicu i tvrdi da je proces politički motivisan.
Njegovi advokati su saopštili da su podnijeli zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, dok traje žalbeni postupak, i očekuju da će o zahtjevu biti odlučeno za oko mjesec dana — uz nadu da bi Sarkozi mogao biti oslobođen do Božića.
Sarkozi će biti smješten u izolacionu jedinicu
Sarkozi će najvjerovatnije biti smješten u izolacioni dio zatvora La Sante, gdje zatvorenici borave u pojedinačnim ćelijama i odvojeni su tokom boravka na otvorenom, iz bezbjednosnih razloga.
Uslovi su slični onima u ostatku zatvora: ćelije imaju površinu od devet do 12 kvadratnih metara i, nakon renoviranja, uključuju privatna kupatila.
Sarkozi će imati pristup televizoru – uz mjesečnu naknadu od 14 eura i fiksnom telefonu.
Za list Le Figaro, Sarkozi je izjavio da će u prvoj sedmici iza rešetaka ponijeti tri knjige, među kojima i roman Aleksandra Dime "Grof Monte Kristo" – priču o čovjeku koji je nepravedno zatvoren i koji planira osvetu onima koji su ga izdali.
Političke reakcije i protesti
Odluka o zatvaranju bivšeg predsjednika izazvala je ogorčenje među Sarkozijevim političkim saveznicima i francuskom krajnjom desnicom.
"Nikola Sarkozi nije kriminalac. Imamo osjećaj da pravosudni sistem preuzima moć, i to nije dobro za Francusku", izjavila je njegova pristalica Žaklin Frabule, koja je bila među okupljenima koji su ga danas pozdravljali.
Sarkozijeva djeca i braća takođe su prisustvovali okupljanju.
Sarkozi, ozbiljnog izraza lica, mahao je pristalicama prije nego što je ušao u automobil kojim je krenuo u zatvor.
Francuska pooštrava stav prema finansijskom kriminalu
Presuda Sarkoziju odražava promjenu u pristupu Francuske prema tzv. "kriminalu bijelog okovratnika". Tokom 1990-ih i 2000-ih mnogi osuđeni političari uspijevali su da izbjegnu zatvor.
Uprkos pravnim problemima, Sarkozijev politički uticaj ostao je iznenađujuće snažan, dok se francusko društvo pomjera udesno.
Predsjednik Emanuel Makron, koji je imao bliske odnose sa Sarkozijem i Karlom Bruni-Srakozi, izjavio je u ponedjeljak da se sastao s njim prije nego što je poslat u zatvor. Ministar pravde Žerald Darmanen rekao je da će ga posjetiti u zatvoru.
To je izazvalo ljutnju među političarima ljevice, koji su optužili Makrona i Darmanena za miješanje u nezavisnost pravosuđa.
Sin mađarskog imigranta, Sarkozi je postao predsjednik 2007. godine, obećavši da će "uzdrmati" Francusku kroz pro-biznis reforme koje bi oživjele posustalu ekonomiju i vratile zemlju među globalne lidere.
Međutim, ti napori ubrzo su osujećeni ekonomskom krizom 2008–2009. godine, a birači mu nisu priznali zasluge ni za povećanje starosne granice za penziju sa 60 na 62 godine, niti za ublažavanje pravila o maksimalnoj 35-časovnoj radnoj sedmici.
Bonus video:
