Malo ko je primijetio kada su početkom ovog mjeseca gradske vlasti u kazahstanskoj prijestonici Astani tiho zamijenile spomen-ploču u čast žrtava smrtonosne gladi koja je opustošila zemlju 1930-ih.
Originalni natpis je tragediju nazivao holodomorom, terminom koji implicira glad usljed djelovanja ljudi i genocid.
Nova ploča u Astani, međutim, koristi rusku riječ "golod", što znači "glad", neutralniji termin koji skida konotaciju odgovornosti.
Iako je taj potez u to vrijeme izazvao malo čuđenja, počeo je da privlači pažnju mnogih i u centar pažnje je vratio dugogodišnju debatu o gladi u kojoj je umrlo najmanje 1,5 miliona ljudi – otprilike trećina stanovništva Kazahstana – što je jedno od najmračnijih poglavlja u istoriji te centralnoazijske zemlje.
Tokom godina, mnogi kazahstanski istoričari, političari i aktivisti pozivali su vladu da prizna glad kao genocid koji je organizovao režim sovjetskog lidera Josifa Staljina.
Međutim, želeći da ne uznemiri Rusiju – bliskog saveznika i glavnog trgovinskog partnera – Kazahstan se dosad opirao takvim pozivima.
Sama riječ holodomor potiče iz ukrajinskog jezika – kombinacija riječi holod (glad) i mor (smrt ili kuga) – i obično se shvata kao "smrt usljed gladi" ili "namjerno izgladnjivanje".
Ukrajinci je tumače kao politiku istrebljenja sprovedenu tokom gladi 1932–33. u sovjetskoj Ukrajini, koja je sada međunarodno poznata kao Holodomor.
Za razliku od Ukrajine, koja je 2006. godine zvanično nazvala svoj holodomor namjernim činom istrebljenja pokrenutim u Moskvi, kazahstanski lideri su dosljedno opisivali glad u svojoj zemlji kao tragičan rezultat pogrešne sovjetske politike, a ne kao namerni zločin protiv kazahstanske nacije.
Sada, međutim, politika sjećanja ugrađena u tu jednu riječ nailazi na odjek u Kazahstanu.
Zvaničnici u Astani nisu ponudili puno objašnjenja za svoju odluku da zamijjene originalnu spomen-ploču. Gradska administracija je u pisanom odgovoru za RSE na pitanja o tome navela da je riječ promijenjena "kako bi se osigurala dvojezična konzistentnost". Kazaški jezik je "državni jezik" zemlje, dok ruski ima status "zvaničnog jezika".
Promjena u formulaciji izazvala je negativne reakcije na društvenim mrežama, s puno negodovanja.
Jedan korisnik na Fejsbuku (Facebook), Dastan Abdirahmanuli, nazvao je to "iskrivljavanjem kazahstanske istorije i pokušajem da se prikrije politička priroda tragedije koja je naneta narodu".
Abdirahmanuli i mnogi drugi Kazahstanci su na društvenim mrežama zahtijevali da se reč Holodomor vrati.
Tabu tema u sovjetsko doba
Krajem 1920-ih, sovjetska vlada je počela da nasilno sprovodi politiku kolektivizacije poljoprivrednog sektora širom Sovjetskog Saveza.
U Kazahstanu je kampanja imala za cilj trajno naseljavanje Kazaha, nomadske nacije, i prisiljavanje da rade na kolektivnim poljoprivrednim dobrima (kolhozi). Takođe je uključivala masovno oduzimanje stoke, koja je bila glavni izvor prihoda nomada.
Do kraja 1930. godine, suša, bolesti i glad su se proširili kazahstanskom stepom, ubivši više od milion ljudi i primoravši stotine hiljada da odu.
Istoričari procjenjuju da je do 1933. godine negdje između 1,5 miliona i više od dva miliona ljudi stradalo u Kazahstanu tokom masovne gladi, koja je takođe zahvatila Ukrajinu i nekoliko regiona Rusije. Međutim, ta tema je bila tabu tokom sovjetskog vremena.
Tek posle sticanja nezavisnosti 1991. godine, Kazahstan je počeo otvoreno da raspravlja o gladi iz doba Staljina, lokalno poznatoj kao Ašaršilik. Prvi put je i spominjana u kazahstanskim udžbenicima istorije.
Komisija za proučavanje gladi na državnom nivou osnovana je 1992. i proučavala je novootvorene arhive. Komisija je glad iz 1930-ih nazvala "etnocidom", namernim zločinom usmjerenim na iskorjenjivanje etničke grupe.
To je bio početni pokušaj u Kazahstanu da se glad politički i pravno definiše kao genocid. Međutim, iz osjetljivosti prema Moskvi, zemlja s tek stečenom nezavisnošću je odlučila da odloži formalnu političku procjenu.
Kao pravni nasljednik Sovjetskog Saveza, Rusija se snažno protivi takvim tumačenjima i odbija da prihvati optužbe za genocid.
"Ne treba politizovati"
Kazahstanska vlada i dalje izbjegava da gladi pripiše političke motive.
Predsjednik Kasim-Žomart Tokajev rekao je 2021. da "te mračne stranice naše istorije nisu dovoljno proučene".
"Trebalo bi da pristupimo tom složenom pitanju uzdržano i odgovorno. Istraživanje treba sprovoditi naučno, bez slogana ili senzacionalizma", rekao je on.
Izjave Tokajeva podsjećaju na izjave njegovog prethodnika Nursultana Nazarbajeva, koji je naciji 2012. godine rekao da "mora biti oprezan kada se raspravlja o gladi. Ne treba je politizovati".
Kazahstanski naučnik Berikbol Dukejev koji je objavio istraživanje o gladi, tvrdi da je Nazarbajev bio svjestan potencijalne štete po bliske veze Astane s Moskvom, kao i mogućeg nezadovoljstva poveće ruske etničke manjine koja čini oko 15 odsto stanovništva Kazahstana.
Ipak, tokom godina, istoričari i političari su nastavili da pozivaju na pravednu političku procjenu. Među njima je poslanik Berik Djusembinov, koji je 2020. javno pozvao vladu da slijedi primjer Ukrajine i prizna glad kao čin genocida.
"Ministarstvo spoljnih poslova trebalo bi da započne proces dobijanja međunarodnog priznanja gladi u Kazahstanu kao genocida putem Ujedinjenih nacija, Kongresa SAD, Evropskog parlamenta i Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi", rekao je kazahstanskom parlamentu, rekavši da zemlja duguje pravdu žrtvama gladi.
Pet godina kasnije, još nema konkretnog odgovora ili postupka vlasti, rekao je Djusembinov za RSE početkom ovog mjeseca.
Kazahstan obilježava Dan sjećanja na žrtve političke represije i gladi 31. maja.
Bonus video:
