Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis izjavio je danas da bi do tržišta u Evropi do 2027. mogao da stigne prirodni gas u podmorju Sredozemnog mora kod Kipra gde su rezerve procijenjene na 566 milijardi kubnih metara.
Hristodulidis je rekao da će prve količine prirodnog gasa koje bi mogla da se izvezu doći iz takozvanog nalazišta Kronos, kojim upravlja konzorcijum italijanske kompanije Eni i francuske firme TotalEnerdžis.
Predsjednik Kipra je na Simpozijumu o energetici u Nikoziji rekao da će iduće godine konzorcijum donijeti konačnu odluku o nastavku projekta.
Naveo je da bi potencijalno mogao da 2027. gas iz Kronosa stigne do postrojenja za preradu u egipatskom lučkom gradu Damijeti, na pretvaranje u tečni oblik i transport do evropskih tržišta brodom.
"Kipar je dio energetskih rješenja za energetsku bezbjednost u istočnom Sredozemlju i važan je cilj uskladiti sopstvene interese sa interesima moćnih država i djelovati kao alternativni energetski koridor za Evropu", rekao je Hristodulidis.
Govoreći na toj konferenciji ministar energetike Kipra Jorgos Pananastasiu je rekao da bi prirodni gas iz Kronosa mogao najbrže da stigne do tržišta, jer se može povezati s postojećom infrastrukturom koja prenosi gas iz velikog egipatskog nalazišta Zor, udaljenog oko 80 kilometara.
On je rekao da je kraj 2027. godine ciljni datum da gas iz Kronosa stigne na tržište "optimističan, ali izvodljiv".
Dodao je da planovi za izvoz gasa iz drugog kiparskog nalazišta, poznatog kao Afrodita, predviđaju da na vrhu samog rezervoara bude postavljeno plutajuće postrojenje za preradu, kako bi se energent modifikovao u "suvi gas", koji se može direktno usmjeriti potrošačima u Egiptu.
Prerađeni gas će stići do postrojenja u blizini Port Saida u Egiptu, i biće korišćen za potrošnju u Egiptu ili za izvoz u Evropu, zavisno od odluke u konsultacijama Kipra i kompanija Ševron i Šel, i izraelskog NjuMed Enerdžija, koje zajednički upravljaju nalazištem.
Predsjednik Kipra je rekao da će sledeće nedelje otputovati u Liban kako bi ekskluzivno razgovarao o energetskim planovima Kipra.
Kipar dijeli pomorske granice sa Libanom, ali vlada Libana nije ratifikovala sporazum o razgraničenju ekskluzivnih ekonomskih zona dvije zemlje.
To je spriječilo Kipar da za istraživanje energenata otvori područja koja se graniče sa libanskim vodama.
Kiparski predsjednik je rekao da postoji "interesovanje energetskih giganata" za licenciranje više područja unutar kiparskih voda.
Američki EksonMobil i Katar Enerdži kao partneri posjeduju licence za istraživanje za dva bloka kod južne obale Kipra.
U jednom bloku, otkrili su dva značajna ležišta prirodnog gasa, poznata kao Glauk i Pegaz.
Procjenjuje se da Glauk ima oko 127 milijardi kubnih metara gasa, dok se veličina Pegaza još uvijek utvrđuje.
Bonus video:
