„Nismo u ratu, ali više nismo ni u miru“, rekao je Fridrih Merc u septembru. Time je njemački kancelar, političar iz redova Hrišćansko-demokratske unije (CDU), možda prilično tačno opisao stanje koje važi za Njemačku. Najkasnije od protivpravnog napada Rusije na Ukrajinu u politici i bezbjednosnim službama govori se o „hibridnom ratovanju“.
Taj spoj vojnih i obavještajnih akcija, često praćen obmanjujućom propagandom, pogađa Njemačku svom svojom snagom. Klasične metode su sabotaža, špijunaža i dezinformacije, s ciljem da se stanovništvo ozbiljno uznemiri.
Sistem ranog upozoravanja
Pravovremeno prepoznati opasnosti kako bi se spriječilo nešto gore – to je osnovni zadatak Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV). Tako se, naime, u Njemačkoj zvanično zove obavještajna služba za unutrašnjost. Njen predsjednik, Sinan Selen, s obzirom na te prijetnje, više nego ikad insistira da se njegovoj službi daju veća ovlašćenja.
Koji problemi i koji neprijatelji demokratije ga najviše brinu – to je objasnio na godišnjem simpozijumu u Berlinu: „Imamo komunikaciju koju djelimično više ne možemo da dešifrujemo. Imamo aktere koji djeluju pod pseudonimima.“ Taj zaključak Selen je povezao s jasnim zahtjevom upućenim političarima: „U te oblasti moramo da imamo mogućnost da prodremo kao obavještajna služba.“
Iz vlade obećavaju podršku
Da bi postigao taj cilj, šef BfV-a računa na izmjene bezbjednosnih zakona. Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint, iz konzervativne Hrišćansko-socijalne unije (CSU), već je najavio reforme. Podrška stiže i iz kabineta njemačkog kancelara, gdje Filip Volf koordinira tri ključne obavještajne službe: Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV), Obavještajnu službu za inostranstvo (BND) i Vojnu kontraobaveštajnu službu (MAD).
Volf smatra da su potrebni veći nadzor interneta i čuvanje IP-adresa. Kao i dozvola da bezbjednosne službe lakše razmjenjuju lične podatke. Međutim, uopšte nije sigurno da li će to biti moguće. Opozicione stranke i organizacije civilnog društva gotovo uvijek su se žalile Saveznom ustavnom sudu protiv strožih zakona – i često uspijevale.
Uzor Francuska i Holandija?
Predsjednik Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka, Selen, ipak je optimista i ukazuje na mogućnosti u drugim državama Evropske unije: Francuska i Holandija su „znatno ispred“, rekao je na berlinskom skupu. Drugim riječima – u tim zemljama postoje manja pravna ograničenja pri nadzoru sumnjivih osoba i ne tako stroga zaštita podataka.
Kako će se razvijati saradnja obavještajnih službi s SAD, trenutno je teško procijeniti nakon nedavno objavljene bezbjednosne strategije predsjednika Donalda Trampa. „Iz takve strategije još ne bih izvlačio zaključak da prekidamo sa Amerikom“, rekao je Selen i dodao: „Ne vjerujem ni da ti naši partneri prekidaju s nama.“
Zavisnost od SAD treba smanjiti
Istovremeno, predsjednik njemačke obavještajne službe za unutrašnjost naglasio je da saveze treba stalno preispitivati i razvijati. Evropa pritom, kako dodaje, mora postati „nezavisnija od SAD“. Selen pritom misli i na sopstvene IT-programe za nadzor i analizu digitalne komunikacije.
Mnoge zemlje za to koriste kontroverzni američki softver Palantir, oko čije upotrebe se u njemačkim bezbjednosnim službama već dugo vodi rasprava. Šef Službe za zaštitu ustavnog poretka pokazuje simpatije za domaću alternativu: „Imamo industrije, imamo firme koje to mogu.“ Možda ih treba više podržati, rekao je Selen.
Posebno ugrožena – kritična infrastruktura
Karlo Masala, vojni ekspert s Univerziteta Bundesvera u Minhenu, opisao je rusku strategiju prema članicama NATO kao „sve smjeliju“. Njemačka se, tvrdi, smatra posebno privlačnom metom iz ruske perspektive: „Mi smo čvorište“, rekao je Masala, misleći na centralni položaj u Evropi, ali i na strateški značaj unutar NATO.
Stručnjaci poput Masale zato sumnjaju upravo na Rusiju kada je riječ o sve češćim sabotažama na željezničkim prugama, aerodromima i u snabdijevanju vodom i strujom.
Dronovi iznad minhenskog aerodroma
Početkom oktobra za naslovne strane pobrinuli su se dronovi iznad aerodroma u Minhenu (Bavarska), koji su duže vrijeme paralisali rad. Cilj je bio da se ljudi zastraše, rekao je Masala. Naveo je i još jedan mogući motiv: „Pokazati da vaša bavarska pokrajinska vlada nije u stanju da nešto preduzme.“ Služba za zaštitu ustava može na takve scenarije da upozori, ali ne može da ih spreči.
Bonus video:
