Vlada Bugarske je juče podnijela ostavku nakon višenedjeljnih uličnih protesta zbog njene ekonomske politike i rastućeg nezadovoljstva građana raširenom korupcijom.
Premijer Rosen Željazkov saopštio je tu odluku u obraćanju na televiziji, svega nekoliko minuta prije nego što je parlament trebalo da glasa o predlogu za izglasavanje nepovjerenja. Njegova ostavka dolazi manje od tri sedmice prije nego što Bugarska treba da se pridruži eurozoni 1. januara.
“Naša koalicija se sastala, razgovarali smo o aktuelnoj situaciji, izazovima s kojima se suočavamo i odlukama koje moramo odgovorno donijeti”, rekao je Željazkov, potvrđujući da će vlada, koja je trajala kraće od godinu, podnijeti ostavku.
Masovni protesti, koji su kulminirali 1. decembra, okupili su više od sto hiljada ljudi u Sofiji i desetinama drugih gradova, predstavljajući najveću javnu mobilizaciju u Bugarskoj u posljednjih nekoliko decenija.
Mnogi od demonstranata su mladi, obrazovani ljudi iz gradova, koji snažno podržavaju ulazak Bugarske u eurozonu i žele da ona postane još više dio evropskog mejnstrima. Bugarska je i dalje najsiromašnija i najkorumpiranija članica Evropske unije, u koju je ušla 2007. godine.
Neposredni povod za proteste bio je nacrt budžeta za 2026. godinu, prvi u eurima, koji je predviđao povećanje doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dividende, kako bi se finansirala veća državna potrošnja.
“Shvatamo da je protest bio usmjeren protiv arogancije i umišljenosti, to nije socijalni protest, već protest za vrijednosti”, rekao je Željazkov. “Nije bila riječ o sukobu političkih protivnika oko politika, već oko stava, i zato on ujedinjuje različite segmente bugarskog društva”.
Iako je vlada povukla budžet prošle sedmice, to nije zaustavilo proteste u zemlji koja je održala sedam ciklusa izbora u protekle četiri godine, u atmosferi dubokih političkih i društvenih podjela.
“Ovo je prvi korak ka tome da Bugarska postane normalna evropska država”, izjavio je Asen Vasilev, lider opozicione partije Nastavljamo promjenu.
“Sljedeći korak… jeste da se održe pošteni i slobodni izbori, a ne izbori obilježeni izbornim manipulacijama, kao što je bio slučaj na posljednjim parlamentarnim izborima”, dodao je Vasilev.
Predsjednik Rumen Radev, koji je početkom sedmice pozvao vladu da podnese ostavku, ponovio je juče tu poruku: “Između glasa naroda i straha od mafije - slušajte trgove!” napisao je u poruci poslanicima na Fejsbuku.
U skladu sa bugarskim ustavom, Radev će sada zatražiti od parlamentarnih stranaka da pokušaju da formiraju novu vladu. Ako u tome ne uspiju, što se čini vjerovatnim, on će imenovati privremenu administraciju koja će voditi zemlju do održavanja novih izbora.
Željazkovljev kabinet će ostati na dužnosti dok ne bude izabran njegov nasljednik.
Bojko Borisov, lider stranke GERB desnog centra, koja je predvodila odlazeću koaliciju, branio je njen učinak, uključujući to što je Bugarsku uvela u Šengen, zonu otvorenih granica EU, te završila pripreme za ulazak u eurozonu.
“Nemamo čega da se stidimo u ovih proteklih 11 mjeseci”, rekao je Borisov na konferenciji za novinare u sjedištu svoje stranke. “Od danas ćemo biti snažna opozicija; radićemo na tome da pobijedimo na (sljedećim) izborima”.
Mnogi demonstranti vjeruju da su za sadašnju tešku situaciju u zemlji odgovorna dvojica ljudi - Borisov, premijer u tri mandata između 2009. i 2021. te oligarh Deljan Peevski, koji je pod sankcijama SAD i Velike Britanije, a čija je stranka Pokret za prava i slobode (DPS) podržavala dosadašnju vladajuću koaliciju.
Za mnoge Bugare, uloga Peevskog u oblikovanju vladine politike i imenovanja simbolizuje zarobljavanje državnih institucija od strane oligarhijskih interesa. U tom smislu, partnerstvo Peevskog s Borisovom predstavlja oličenje ukorijenjene korupcije, objavio je Evropski savjet za spoljne odnose (ECFR).
Ta organizacija navodi da je vlada sistematski slabila demokratske institucije, politizovala pravosuđe i targetirala političke protivnike.
Borisov, kako piše ECFR, imitira predsjednika SAD Donalda Trampa i mađarskog premijera Viktora Orbana tako što glasno iskazuje protivljenje korišćenju zamrznute ruske imovine za podršku Ukrajini (“to bi ohrabrilo ratnohuškače”), podržava Trampov plan od 28 tačaka i svrstava se uz Orbanove prognoze (“Rusija ne može izgubiti rat”).
Stavovi Borisova prate trend evropskih lidera koji u usklađivanju s američkom spoljnom politikom vide prečicu ka političkom uspjehu i način da izbjegnu odgovornost kod kuće. Međutim, navodi ECFR, protesti u Bugarskoj su pokazali da postoji javna podrška da EU hrabrije zaštiti svoje demokratske procese - naročito među generacijom koja poznaje samo evropske integracije.
“Kako bi odgovorila na problem korumpiranih i oportunističkih vlada, dodatno ohrabrenih Trampovim kulturnim ratom protiv Evrope, EU bi trebalo da obezbijedi da pristup njenom finansiranju bude nerazdvojiva od dobrog upravljanja. To znači uskraćivanje druge i treće tranše bugarskog nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji su uslovljeni mjerama protiv korupcije”, ocijenio je ECFR u analizi objavljenoj prije ostavke vlade.
Dodao je da bi EU trebalo da spriječi pojavu još jedne vlade po uzoru na Orbana u Bugarskoj, tako što će podržati rad bugarskog Evropskog javnog tužilaštva i insistirati na odgovornosti u slučajevima pronevjere evropskih sredstava.
ECFR je istakao da bi evropske političke porodice - posebno Evropska narodna partija, u kojoj je GERB - morale da preduzmu odlučne mjere protiv članova koji nastoje da podrivaju evropsko jedinstvo u strateškim pitanjima.
Bonus video:
