Tanker za naftu "Mikati" nosivosti 58.000 tona plovio je vodama Indijskog okeana kada su stigle loše vijesti iz dalekog Brisela: dodat je na listu sankcionisanih brodova ruske flote u sjenci.
Priča o "Mikatiju", koji je prošao i kroz Lamanš, ilustruje snage i slabosti režima sankcija Evropske unije (EU) koji sada obuhvata oko 600 brodova.
EU je stavila "Mikati" na listu u julu, poslije slične odluke Velike Britanije u novembru prošle godine. Napravljen 2003. godine, njegova poodmakla starost ga čini tipičnim brodom flote u sjenci, ali i njegovo ponašanje prije nego što je stavljen pod sankcije.
Sumnjivo ponašanje
Prema podacima koje je za Radio Slobodna Evropa (RSE) dostavila kompanija Vinvard, za informacije o pomorstvu, brod "Mikati" je više puta promijenio ime, prodat je anonimnom vlasniku i više puta je isključivao svoje AIS transpondere za lokaciju u periodu prije nego što je sankcionisan.
Ovo posljednje Međunarodna pomorska organizacija (IMO) smatra opasnom praksom tokom plovidbe i dozvoljeno je samo pod posebnim okolnostima. "Mikati" je takođe promijenio zastavu pod kojom je registrovan, prešavši na Sijera Leone.
"Vlada Sijera Leonea je prepustila upravljanje svojim registrom brodova privatnoj kompaniji sa sjedištem na Kipru", rekla je za RSE analitičarka Vindvarda Mišel Bokman, dodajući da je ta zemlja preferirana za registrovanje zastave za brodove u sjenci.
Uzeti zajedno, ovi indikatori bili su dovoljni dokazi da se "Mikati" stavi na crnu listu. EU je 18. jula uvrstila "Mikati" u svoj 18. paket sankcija protiv Rusije. To je imalo trenutni efekat.
Dva dana kasnije brod je stigao u vode kod Kočija, gdje se nalazi jedna od najvećih indijskih rafinerija nafte. Međutim, nije istovario sav teret koji je preuzeo u ruskoj luci Murmansk na Barencovom moru mjesec dana ranije.
Nije jasno da li je došlo do problema ili je "Mikati" slijedio unaprijed dogovorene planove.
"Ponekad se brodovi sankcionišu dok su već u plovidbi, pa će neko morati da pozove kupca i pita da li dogovor još uvijek važi", rekao je za RSE Bendžamin Hilgenstok, viši ekonomista u kijevskom institutu KSE.
"Možda će im biti rečeno 'moramo prvo da ovo riješimo, pa možda malo sačekajte' – ili 'uzećemo vašu naftu, ali samo ako nam je date za malo manje novca'", dodao je on.
Samoanska veza
U svakom slučaju, nešto se dešavalo iza kulisa.
"Mikati" je 25. jula promijenio registrovanog vlasnika i komercijalnog menadžera, preselivši se iz Azerbejdžana u Samou, zemlju s oko 200.000 ljudi u južnom Pacifiku, koja nije poznata po prosperitetnoj pomorskoj industriji.
Kompanija navedena na listi, Alga oušeanik venčers (Alga Oceanic Ventures), izgleda da nije prisutna na internetu.
Njena adresa je poslovni kompleks La Sanalele, gdje su među njenim susjedima još jedan menadžer brodova Faleola neksus (Faleola Nexus Ltd), koji upravlja naftnim tankerom "Orion", a koji je pod sankcijama Velike Britanije i Ukrajine zbog ilegalne trgovine ruskom sirovom naftom.
Još jedan susjed bila je tajvanska kompanija Pro-gejn grup korporejšn (Pro-Gain Group Corporation) koju su SAD sankcionisale 2018. u vezi s ilegalnim poslovanjem sa sjevernokorejskim ugljem i naftom.
Poslije iznenadne promjene vlasništva "Mikatija" uslijedilo je novo putovanje, sjeverno duž obale do Mangalora. Tamo je 3. avgusta signalizirao da je izvršen istovar.
"Kašnjenje od 11 dana vjerovatno je bilo povezano sa sankcijama i potrebom za novim osiguranjem", rekla je Bokman. "To je zaista dobar primjer kako sankcije EU mogu da poremete. Ali one imaju vrlo malo snage."
Zaista, uprkos sankcijama, "Mikati" je istovario svoju naftu i ostao u upotrebi. Sankcionisani brodovi ne mogu da posjećuju luke EU ili da dobiju zapadno osiguranje i imaju problema s pronalaženjem profesionalne posade. Ipak, zadržavaju "pravo neškodljivog prolaza" kroz međunarodne vode.
Oktobarska studija kompanije kpler, koja se bavi analizom trgovine, ustanovila je da je "Rusija održala svoj izvoz sirove nafte uprkos logističkim izazovima koje predstavlja nedavna eskalacija sankcija usmjerenih na tonažu flote u sjenci".
Sankcije EU naspram sankcija SAD
Sankcije koje je uvela Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD smatrane su znatno efikasnijim nego sankcije EU.
"Ovaj skup podataka pokazuje da Indija nema problema s prihvatanjem brodova pod sankcijama Evrope i Velike Britanije, ali ne želi da prihvate brodove pod sankcijama OFAC-a. I to vjerovatno pokazuje da je Indija nešto nevoljnija da se nađe u mogućnosti sekundarnih sankcija SAD", rekao je za RSE analitičar kplera Panajotis Krontiras.
Podaci kplera prikazuju smanjenje produktivnosti, mjerene padom u pređenim kilometrima i tonama prevezenog tereta, za brodove u svakom od ta dva režima sankcija. Za SAD je zabilježen prosječan pad od 70 odsto, a za EU od 30 odsto.
Izaslanik EU za sankcije Dejvid O’Salivan rekao je za RSE da su sankcije uvijek malo porozne i da je uvijek moguće pronaći "primjere broda koji je ipak nastavio" da plovi.
On je, međutim, dodao da "naši podaci pokazuju da kada je brod sankcionisan, njegova sposobnost da prevozi rusku naftu opada za oko 73 odsto".
Štaviše, dok O’Salivan procjenjuje da je EU sada sankcionisala dvije trećine ruske flote u sjenci, OFAC je dostigao oko 40 odsto, pokazuju podaci kplera. Dok je EU više puta dodavala nove brodove ove godine, OFAC nije dodao nijedan od januara.
Ministarstvo finansija SAD nije odgovorilo na upit za komentar.
U svakom slučaju, iako je "Mikati" nastavio da plovi, nije bio veoma produktivan. Podaci Vinvarda pokazuju da je poslije istovarivanja u Mangaloru, brod prošao kroz Suecki kanal i usidrio se u Port Saidu nedjelju dana u avgustu, kada je preuzeo naftu u prenosu s broda na brod (STS) s drugog tankera sa crne liste "Nokturnisa" (Nocturnis). Takvi prenosi nisu ilegalni, ali su česti prilikom izbjegavanja sankcija.
"Zadržavanje" kod Kine
"Mikati" je dopremio naftu u Ningbo u Kini, stigavši 29. septembra, ali je nije istovario do 15. oktobra. Ponovo razlog kašnjenja nije jasan. Bokman je napomenula da je "nastavio da se zadržava oko lučke oblasti tokom dužeg vremenskog perioda", što je dio obrasca "veoma neekonomičnog ponašanja".
Ponovo, to je tipično za brodove pod sankcijama.
"Kada ste sankcionisani, imate dva izbora: ili idite Rusija-Indija ili Rusija-Kina. I zato dolazi do ovog ogromnog pada produktivnosti", rekao je analitičar kplera Krontiras.
Nesankcionisani brod bi pokušao da pokupi novi teret negdje umjesto da prazan putuje kući, što se opisuje terminom "balastna plovidba".
"Ali sada nemaju tu opciju... moraju da se vrate u Rusiju, pokupe drugi teret, i to je veoma duga balastna plovidba", rekao je Krontiras.
"Mikati" je upravo to uradio. Podaci Vindvarda takođe pokazuju da je ponovo isključio svoje transpondere između 10. i 12. decembra, blizu glavne ruske baltičke izvozne luke za sirovu naftu, Uts-Luga. A 18. decembra išao je jugozapadno kroz Lamanš.
"Odredište vjerovatno Indija ili Kina, ili čak STS. Nema naznaka", primijetila je Bokman.
Bonus video:
