Duga, mračna zima nije nimalo strana nordijskim zemljama.
Uprkos tome što gotovo da nema dnevne svjetlosti, uz mjesece ledenih temperatura, ljudi koji žive u sjevernoj Evropi i iznad Arktičkog kruga naučili su kako da se mentalno i fizički nose sa godišnjim naletom zimske depresije, koja kod nekih može početi već u oktobru i potrajati sve do aprila.
Zimski solsticij je nastupio 21. decembra i označio je najkraći dan i najdužu noć u godini na sjevernoj hemisferi. Iako se nakon toga količina dnevne svjetlosti svakodnevno povećava, do kraja zime ipak ima još dosta vremena.
Asošiejtid pres je razgovarao sa stručnjacima u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj o zimskom neraspoloženju. Evo kako oni savjetuju da se, doslovno i metaforično, potraži svjetlost tokom najmračnijih mjeseci u godini:
Održavanje sna i društvenih navika je ključno
Doktor Timo Partonen, profesor na Finskom institutu za zdravlje i dobrobit, kaže da mračna zima utiče na naš cirkadijalni ritam.
Zbog ograničene količine dnevne svjetlosti, naši unutrašnji biološki satovi ne mogu pravilno da se “resetuju” niti usklade, što remeti san. Kako navodi, zimi možemo spavati i duže, ali se ne budimo odmorni i tokom ostatka dana možemo ostati umorni.
Partonen preporučuje korišćenje simulatora zore, poznatog i kao alarm-sat sa izlaskom sunca, koji postepeno osvjetljava spavaću sobu i pomaže da se lakše i prirodnije probudimo.
Pored toga što smo umorniji, tokom zime smo skloniji i povlačenju iz društvenog života. Postajemo razdražljiviji i skloniji svađama s prijateljima, kaže Partonen.
Zato je važno da održavamo odnose s drugima, ističe on, jer se simptomi rijetko povlače ako smo izolovani.
A kako je i redovna fizička aktivnost ključna u borbi protiv zimske depresije, razmislite o tome da na trening pozovete i prijatelja.
To može pomoći i u sprečavanju zimskog dobijanja na težini koje, kako navodi Partonen, obično iznosi od dva do pet kilograma godišnje, a podstaknuto je pojačanom željom za ugljenim hidratima, naročito u večernjim satima.
Svjetlosna terapija se preporučuje za čitav niz simptoma
Procjenjuje se da milioni ljudi širom svijeta pate od sezonske depresije. Poznata i kao sezonski afektivni poremećaj (SAD), ovo stanje se kod oboljelih najčešće ispoljava kroz epizode depresije koje počinju u jesen, a popuštaju tokom proljeća ili ljeta. Medicinski stručnjaci prepoznaju i blaži oblik, takozvani supsindromski SAD, a postoji i ljetnja varijanta sezonske depresije, iako se o njoj zna znatno manje.
Naučnici sve bolje razumiju kako specijalizovane ćelije u našim očima pretvaraju plavi dio svjetlosnog spektra u nervne signale koji utiču na raspoloženje i budnost. Sunčeva svjetlost obiluje plavom svjetlošću, pa kada je te ćelije apsorbuju, aktiviraju se centri u mozgu zaduženi za budnost, zbog čega se osjećamo razbuđenije, a možda čak i srećnije.
Istraživačica Ketrin Reklajn sa Univerziteta u Pitsburgu ispitivala je kako oči osoba sa SAD-om i onih bez tog poremećaja reaguju na plavu svjetlost. Kao grupa, osobe sa sezonskim afektivnim poremećajem pokazale su manju osjetljivost na plavu svjetlost u odnosu na druge, naročito tokom zimskih mjeseci. To ukazuje na mogući uzrok zimske depresije.
U težim slučajevima ljudima je potrebna klinička podrška i antidepresivi. Kristijan Benedikt, profesor farmakologije na Univerzitetu u Upsali u Švedskoj, preporučuje svjetlosnu terapiju i osobama sa SAD-om, ali i onima kod kojih se zimsko neraspoloženje javlja u blažem obliku.
“To nije sudbina, ni godišnja, ni sezonska, na koju ne možete da utičete”, kaže Benedikt. “Postoje načini da se na to djeluje”.
"Predsjednik Finske Aleksander Stub je dao vrlo konkretan odgovor na pitanje kako preživjeti hladnu sezonu: "Okupajte se u ledenoj vodi, pa onda u saunu, zatim još jedno ledeno kupanje, još jedna sauna, potom tuširanje i izađite napolje. Izdržaćete"
Redovna jutarnja rutina svjetlosne terapije, uz korišćenje uređaja koji emituju svjetlost oko 20 puta jaču od uobičajene unutrašnje rasvjete, može biti korisna i za osobe sa SAD-om i za one bez tog poremećaja.
Svjetlosna terapija pomaže da se pokrene cirkadijalni ritam i povećava nivo serotonina u mozgu, objašnjava Benedikt.
Istraživanja pokazuju da je preporučljivo koristiti svjetlo jačine oko 10.000 luksa - mjere osvijetljenosti - tokom 30 minuta svakog jutra. Cijene specijalnih lampi kreću se od 70 do 400 dolara, iako neki proizvodi koji se reklamiraju kao namijenjeni za SAD nijesu dovoljno jaki da bi bili djelotvorni. Zdravstveno osiguranje bi, ako vam je dijagnostikovan SAD, moglo da pokrije makar dio troškova.
Partonen preporučuje da se svakog dana, prije podneva, koriste i simulator zore i uređaj za svjetlosnu terapiju.
Univerzitet Jejl testirao je različite proizvode i nudi listu preporuka, dok neprofitni Centar za terapije okruženjem ima vodič za potrošače koji pomaže pri izboru odgovarajuće lampe.
Davanje prednosti pozitivnom pogledu na život
I ne zaboravite da, jednostavno rečeno, pokušate da vidite i svjetliju stranu. Prema riječima Ide Solhaug, vanredne profesorke psihologije na Univerzitetu u Tromseu, poznatom i kao Arktički univerzitet Norveške - najsjevernijem univerzitetu na svijetu - ključno je prihvatiti zimu, umjesto da je se pribojavamo.
Kao strategiju opstanka, kaže ona, treba dati prednost pozitivnom pogledu na život i naučiti da se cijeni smjena godišnjih doba. Riječ je o tipičnom norveškom načinu razmišljanja koji, kako ističe, može napraviti ogromnu razliku kada mjesecima ima vrlo malo dnevne svjetlosti.
“To je dio kulture”, kaže ona.
I, dodaje ona, ne treba zaboraviti da se iskoriste i hobiji na otvorenom i oni u zatvorenom prostoru. Kod kuće se prepustite hyggeu - danskoj opsesiji udobnošću i toplinom - i ušuškajte se na kauču uz ćebe i dobar film.
Ali nemojte cijelu zimu provesti u svojevrsnoj hibernaciji. Kada se film završi, izađite napolje s termosom na fiku, tradicionalnu švedsku pauzu za kafu. Čak i tokom oblačnih dana, kratka šetnja na svježem vazduhu će pomoći, kaže ona. A ako ste dovoljno hrabri, okušajte se i u hladnom kupanju, kao što to čine mnogi u nordijskim zemljama.
Solhaug nastoji da barem jednom sedmično uskoči u ledene vode uz obalu Tromsea, ostrva koje se nalazi oko 350 kilometara sjeverno od arktičkog kruga, dodajući da joj to pomaže da se osjeća osvježeno tokom duge zime.
“Izazovite sebe da u mraku tražite svjetlost”, poručuje ona.
Uostalom, kako kažu mnogi u nordijskim zemljama, ne postoji loše vrijeme - postoji samo loša odjeća.
I predsjednik Finske Aleksander Stub je imao poneki savjet kako se nositi s nordijskim zimama. Na pitanje u intervjuu za AP prošlog mjeseca kako preživjeti hladnu sezonu, dao je vrlo konkretan odgovor.
“Okupajte se u ledenoj vodi, pa onda u saunu, zatim još jedno ledeno kupanje, još jedna sauna, potom tuširanje i izađite napolje. Izdržaćete”, rekao je Stub.
Bonus video:
