Sjeverni tok: Šta je sa saboterima?

Njemačka u rukama ima jednog Ukrajinca optuženog za dizanje u vazduh gasovoda Sjeverni tok. Drugog Poljska odbija da izruči. Slučaju se ne nazire epilog

1089 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Njemački savezni sud prošle sedmice odbacio je zahtjev Serhija K. za imunitetom. K. je optužen za učešće u sabotaži kojom je u vazduh dignut gasovod Sjeverni tok u septembru 2022. Uhapšen je u Italiji, a Njemačkoj je izručen krajem prošle godine.

Advokat optuženog tvrdi da je, čak i da su optužbe tačne, prema međunarodnom pravu njegov ukrajinski klijent djelovao kao vojnik koji napada neprijateljsku infrastrukturu. Ali sud je odbio da mu prizna imunitet.

Gasovodi Sjeverni tok 1 i 2, koji su direktno povezivali Rusiju i Njemačku, bili su kontroverzni od samog početka zbog energetske zavisnosti od Moskve. Došli su pod još veću pažnju nakon što je ruska invazija na Ukrajinu započela u februaru 2022.

Čin sabotaže natjerao je Njemačku na ozbiljne napore da obezbijedi dovoljno gasa, a cijene grijanja naglo su porasle. Upravo je iz tog razloga, prema najvišem krivičnom sudu, gasovod bio „civilna infrastruktura“, te je zahtjev ukrajinskog optuženika odbijen.

Štaviše, sud je saopštio da međunarodno pravo „ne pokriva tajne akcije“, u kojima ne postoje dokazi — na primjer, nošenje vojne uniforme ili pisana direktna naređenja — da su saboteri djelovali u ime državnih aktera.

Stoga će K. i dalje biti suđeno za „narušavanje unutrašnje bezbjednosti“ Njemačke i kršenje njemačkog suvereniteta, a mogao bi biti vođen i istražni postupak zbog ratnog zločina usljed napada na civilnu infrastrukturu, navodi se u saopštenju suda.

Ukrajinska operacija ili ipak ruska

U medijima se nagađalo da li su K. i njegovi navodni saučesnici djelovali direktno ili indirektno u ime vlade u Kijevu, ili je napad na gasovod bio još jedan pokušaj Moskve da izazove konfuziju.

Obojica dosad osumnjičenih su, međutim, ukrajinski državljani koji tvrde da su djelovali u ime svoje zemlje. Gasovodi su predstavljali problem za odnose Kijeva s evropskim saveznicima, jer su simbolizovali kontinuiranu energetsku zavisnost od Moskve.

Istovremeno, Rusija bi sabotažom dobila stvaranje nepovjerenja između Ukrajine i saveznika, kao i oslobađanje od nekoliko međunarodnih tužbi povezanih s gasovodom Sjeverni tok.

Sjeverni tok 2
foto: Shutterstock

Jens Ferner, njemački advokat za krivično pravo koji je pisao o ovom slučaju, rekao je za DW da opasnost leži upravo u tome. Moglo bi se, sugeriše, dokazati da su osumnjičeni zaista bili saboteri, ali bi presuda mogla da padne ako se ne utvrdi valjano ko je nalogodavac.

Za sada, Savezni sud navodi da „pretpostavlja da su akciju pokrenule ukrajinske državne vlasti“.

Međutim, Ferner upozorava da bez pristupa obavještajnim podacima i nezavisnim istragama njemački pravosudni sistem nije u potpunosti spreman da procijeni odakle je nalog došao — što bi moglo da potkopa povjerenje javnosti u sud.

„Ne samo da su mogućnosti za sticanje uvida ograničene, već sud ne može ni konačno da potvrdi narativ istražitelja, niti odbrana može da ga opovrgne“, kaže advokat.

„Ovaj scenario sada utiče na stanovništvo koje je već duboko uznemireno kampanjama dezinformacija i nesigurno u to u šta još može da vjeruje“, dodaje Ferner.

Poljska ne izručuje drugog osumnjičenog

Volodimir Z, takođe ukrajinski državljanin, uhapšen je prošle godine u svom stanu u blizini Varšave, ali poljske vlasti dosad odbijaju da ga izruče, uprkos međunarodnoj potjernici koju je izdala Njemačka.

Navodeći kao razlog „nedovoljno informacija“, na saslušanju u oktobru poljski sud je blokirao izručenje osumnjičenog, a poljski premijer Donald Tusk je tada izjavio: „Slučaj je zatvoren.“

Komentatori i u Njemačkoj i u Poljskoj sugerisali su da Varšava ima političke motive za ovakav ishod, budući da je dugo bila oštrija prema Rusiji i smatrala Berlin previše blagim. Poljska je godinama kritikovala gasovod Sjeverni tok. Tusk je čak rekao da „nije u interesu Poljske“ da izruči Z.

Osim toga, prema riječima Fernera, poljsko pravosuđe nije sprovelo odgovarajuće pravne postupke. Takva odluka nije zamišljena kao konačna, već je trebalo da uslijedi zahtjev za dodatnim informacijama, što poljske vlasti nisu učinile.

Dosad se Njemačka nije žalila višim tijelima EU kako bi Z. bio izručen, iako ima pravo to da učini. Ministar spoljnih poslova Johan Vadeful rekao je da će Berlin poštovati odluku poljskog suda i da se neće miješati u pravni suverenitet druge zemlje.

Bonus video: