Navodno postoji želja da se nastave razgovori – i to na najvišem nivou: počevši od ponedjeljka, 9. februara 2025. godine, u Ankari bi trebalo da se sastane „Vrhovni savjet za saradnju Grčka–Turska“. Ako sve bude teklo prema planu, za stolom će biti i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan i grčki premijer Kirjakos Micotakis. Moguć je i poseban sastanak dvojice lidera nekog drugog dana.
Vrhovni savjet za saradnju osnovan je 2010. godine, nakon teških i sukobima ispunjenih perioda u istočnom Mediteranu. Savjet, doduše, još nije postigao veće uspjehe, ali uprkos tome teži stvaranju pozitivne atmosfere između NATO-partnera, naročito u oblastima ekonomije i turizma. Međutim, do sada se Savjet sastao svega pet puta, posljednji put u Atini u decembru 2023. godine.
„Turska postavlja jednostrane zahtjeve i ima teritorijalne pretenzije koje nemaju pravnu osnovu i o kojima se ne može ozbiljno raspravljati“, objasnio je tada u intervjuu za DW Konstantinos Filis, direktor istraživanja u Atinskom institutu za međunarodne odnose. „Grčka očekuje da Turska uvijek ispunjava njene zahtjeve i pravi ustupke“, uzvratio je Fuat Aksu, politikolog na Tehničkom univerzitetu Jildiz u Istanbulu.
NAVTEKS – nova tačka razdora
Od tada se u Egejskom moru malo toga promijenilo. Sada se pojavila i nova tačka razdora: prošlog četvrtka Turska je koristila sistem „Navteks“, koji se uobičajeno primjenjuje u pomorstvu, kako bi upozorila na bezbjednosne rizike i grčke vojne aktivnosti. Slična upozorenja izdavana su i ranije.
Suštinski problem je pitanje nadležnosti u istočnom Mediteranu – ko ima pravo da se proglasi odgovornim za bezbjednosna pitanja? Atina govori o nezakonitom pokušaju susjeda da proširi svoje teritorijalne vode. Ugledni grčki nedjeljnik „To Vima“ ocjenjuje da je riječ o „novoj turskoj provokaciji“.
Iz turske perspektive, to je rutinska procedura u skladu s važećim zakonodavstvom. Međutim, prema pisanju provladinih novina „Turkije“, „Navteks je izazvao paniku u Grčkoj i promijenio status kvo u Egeju“.
Za grčkog premijera Micotakisa, spor oko Navteksa znači dodatni pritisak s desnice. „Turska otima pola Egeja, a naša vlada ne vidi razlog za zabrinutost“, žali se Kirjakos Velopulos, lider desničarske populističke stranke „Grčko rješenje“ (EL), koja se, prema anketama, nalazi na trećem mjestu po podršci birača.
Grčka i Turska već decenijama su u sporu oko kontinentalnog pojasa uz tursku obalu, korišćenja prirodnih resursa i mogućeg proširenja teritorijalnih voda u Egejskom moru. Prema svojoj aktuelnoj vojnoj doktrini „Plava domovina“, Turska polaže pravo i na pomorska područja veća od 450.000 kvadratnih kilometara uz svoju obalu.
Konvencija Ujedinjenih nacija o pravu mora iz 1982. godine služi kao pravni kompas u ovakvim slučajevima – iako je Turska nije potpisala. Ipak, mogla bi se primijeniti, jer prema preovlađujućem mišljenju pravnika taj ugovor odražava običajno međunarodno pravo i stoga je obavezujući i za države koje ga nijesu potpisale.
Nema dogovora na vidiku
Prema Konvenciji UN o pravu mora, svaka država u načelu može da odredi teritorijalne vode do maksimalno 12 nautičkih milja. Međutim, postoji važan izuzetak: u slučajevima nejasnih granica ili preklapanja, strane bi trebalo da postignu bilateralni sporazum. Takav sporazum između Grčke i Turske još se ne nazire.
Turski parlament je još 1995. godine proglasio da bi proširenje grčkih teritorijalnih voda u Egejskom moru predstavljalo „razlog za rat“, jer bi u tom slučaju Egejsko more praktično postalo grčko unutrašnje more.
Vlada u Atini je 2021. godine proširila svoje teritorijalne vode na 12 nautičkih milja u Jonskom moru prema Italiji. Danas Grčka izričito zadržava pravo da isto učini i u Egejskom moru – što je nedavno potvrdio ministar odbrane Nikos Dendijas za atinsku TV-stanicu „Open“.
Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu smatra se krajnjom žalbenom instancom za pitanja međunarodnog prava. Međutim, to tijelo UN ne može djelovati po sopstvenoj inicijativi. I Grčka i Turska morale bi da podnesu zajednički zahtjev i ovlaste ICJ za posredovanje. O tome se raspravlja još od 1976. godine – do sada bez uspjeha.
Bonus video:
