Njemačka se sprema da ojača svoju spoljnu obavještajnu službu širokim novim ovlašćenjima, pripremajući se za mogući “razvod” sa Sjedinjenim Državama, piše portal “Politiko” i dodaje da plan dolazi u trenutku kada su njemački i drugi evropski lideri sve zabrinutiji da bi američki predsjednik Donald Tramp mogao da obustavi razmjenu obavještajnih podataka na koju se Evropa u velikoj mjeri oslanja - ili da tu zavisnost iskoristi kao sredstvo pritiska.
Kao što evropske zemlje moraju radikalno da ojačaju svoje vojske kako bi stekle veću autonomiju, tako, tvrde zvaničnici u Berlinu, i njemački obavještajni aparat mora postati znatno sposobniji.
“Želimo da nastavimo blisku saradnju s Amerikancima”, rekao je za “Politiko” Mark Henrihman, predsjednik posebnog odbora u njemačkom Bundestagu koji nadgleda rad obavještajnih službi. “Ali ako neki predsjednik, ko god to bio, u budućnosti odluči da ide sam bez Evropljana… onda moramo biti u stanju da stojimo na sopstvenim nogama.”
Njemački lideri smatraju da je potreba za tim posebno urgentna u njihovoj zemlji, gdje je spoljna obavještajna služba, BND, znatno strože zakonski ograničena nego obavještajne agencije u drugim državama. Ta ograničenja proističu iz namjerno uspostavljenih zaštitnih mehanizama nakon Drugog svjetskog rata, kako bi se spriječilo ponavljanje zloupotreba kakve je počinio nacistički obavještajni aparat.
Međutim, ta ograničenja imala su i neželjenu posljedicu - učinila su Njemačku posebno zavisnom od SAD kada je riječ o prikupljanju obavještajnih podataka, što se sada vidi kao potencijalna opasnost.
“Obavještajni posao je takav da se uvijek postavlja pitanje: Šta ti nudiš meni, šta ja nudim tebi?”, rekao je Henrihman. “A ako je Njemačka samo onaj koji uzima, rizik je jednostavno prevelik”.
Njemački kancelar Fridrih Merc sada želi da ojača i oslobodi ograničenja spoljnu obavještajnu službu svoje zemlje, dajući joj znatno šira ovlašćenja za sprovođenje sabotaža, izvođenje ofanzivnih sajber-operacija i agresivnije obavljanje špijunskih aktivnosti.
Torsten Fraj, zvaničnik kancelarije kancelara zadužen za reformu obavještajnog sektora, ove sedmice je te planove uporedio sa “Cajtvenvendeom” (Zeitenwende), odnosno “istorijskom prekretnicom” koju je bivši njemački kancelar Olaf Šolc proglasio nakon ruske potpune invazije na Ukrajinu. Tada je Berlin najavio velika ulaganja u jačanje dugo zapostavljenih oružanih snaga.
Sličan zaokret, rekao je Fraj, “sada se mora primijeniti i na naše obavještajne službe”.
Zaostavština nacizma
Njemačka obavještajna služba BND osnovana je 1956. godine uz zakonska ograničenja čiji je cilj bio da se spriječi ponavljanje zloupotreba kakve su počinili nacistički Gestapo i SS - iako su u to vrijeme mnogi njeni agenti bili bivši nacisti, navodi “Politiko”.
Kako bi se BND strogo odvojio od policije i spriječilo miješanje u unutrašnje poslove, služba je stavljena pod nadzor kabineta kancelara i vezana za strogi parlamentarni mehanizam kontrole. Njena ovlašćenja bila su ograničena na prikupljanje i analizu obavještajnih podataka. Agentima nije dato zakonsko pravo da intervenišu kako bi osujetili uočene prijetnje.
Takva ograničenja traju do danas. Njemački špijuni, na primjer, putem nadzora mogu saznati za planove o predstojećem sajber-napadu, ali su praktično nemoćni da ga sami spriječe. Mogu prisluškivati razgovore uz strogi pravni nadzor, ali ne mogu sprovoditi sabotaže kako bi neutralisali otkrivenu prijetnju.
Njemački strogi zakoni o zaštiti podataka - koji su takođe u velikoj mjeri reakcija na nasljeđe istočnonjemačke tajne policije, Štazija - dodatno ograničavaju BND. Agencija, na primjer, mora da ukloni lične podatke iz dokumenata prije nego što ih proslijedi drugim obavještajnim službama.
Prema riječima njemačkih zvaničnika, takva ograničenja više nisu opravdana, naročito u svjetlu rastuće prijetnje ruskim sabotažama.
“Ako dođe do napada na Njemačku, onda po mom mišljenju nije dovoljno da samo posmatramo - moramo biti u stanju i da se branimo”, rekao je Fraj, zvaničnik kancelarije kancelara zadužen za reformu BND-a. “Sve druge zemlje u svijetu koje imaju odgovarajuće službe to rade”, dodao je
Kao posljedica slabosti njemačkog obavještajnog sistema, zemlja se u velikoj mjeri oslanjala na tajne aktivnosti SAD kako bi spriječila planirane napade. SAD su, na primjer, uputile upozorenja o navodnoj ruskoj zavjeri da se izvrši atentat na izvršnog direktora Rajnmetala, kao i o planu jednog državljanina Čečenije da napadne izraelsku ambasadu u Berlinu. Prema pisanju “Bilda”, koji se poziva na povjerljivi dokument te službe, svega oko dva odsto upozorenja o terorističkim prijetnjama dolazi od samog BND-a.
Bez američke razmjene obavještajnih podataka “mi smo bespomoćni”, rekao je ranije ove sedmice ministar spoljnih poslova Johan Vadeful u radio-intervjuu. “To je sušta realnost, od koje ne mogu nikoga poštedjeti.”
“Igra bez pravila”
Njemački zvaničnici bili su uzdrmani kada je Vašington u martu prošle godine privremeno obustavio razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom kako bi izvršio pritisak na Kijev tokom mirovnih pregovora s Rusijom. Ta epizoda pokazala je da je Trampova administracija spremna da američku dominaciju u prikupljanju obavještajnih podataka iskoristi kao polugu pritiska na saveznike.
Nekoliko mjeseci kasnije, Merc je obećao da će značajno povećati sposobnosti BND-a.
“Više se ništa ne podrazumijeva, provjerena pravila više ne važe”, rekao je Merc u govoru zvaničnicima agencije. “S obzirom na odgovornost koju u Evropi nosimo, imajući u vidu našu veličinu i ekonomsku snagu, naša je ambicija da BND u obavještajnom smislu djeluje na najvišem mogućem nivou.”
Mercova vlada povećala je budžet BND-a za oko 26 odsto, na 1,51 milijardu eura ove godine. Kancelar takođe radi na ublažavanju propisa o zaštiti podataka kojima BND podleže, čime bi se omogućila upotreba vještačke inteligencije i prepoznavanja lica.
Kabinet kancelara nada se da će kompletan paket predloženih reformi do jeseni iznijeti na glasanje u parlamentu.
Ipak, vjerovatno je da će značajna ograničenja za BND ostati na snazi. Prema navodima njemačkih medija, koji se pozivaju na nacrt prijedloga, proširena ovlašćenja agencije biće uslovljena time da Nacionalni savjet za bezbjednost pri kancelariji proglasi “posebnu obavještajnu situaciju”, što takođe podliježe odobrenju dvotrećinske većine poslanika u parlamentarnom odboru koji nadzire rad BND-a. Ipak, mnogi poslanici vladajuće koalicije u Njemačkoj i dalje vjeruju da će predložene promjene zemlju dovesti u znatno bolji položaj da se brani.
“Oni koji rade protiv nas, ruski državni akteri, ruske sajber-fabrike, djeluju na isti način kao što su svojevremeno djelovale nacističke obavještajne službe”, rekao je za “Politiko” Henrihman, konzervativni poslanik koji predvodi taj parlamentarni odbor. “U igri bez pravila ne možemo stajati po strani i sami sebi nametati vještačka ograničenja”.
Bonus video:
