Gradonačelnik: Atina ne može da funkcioniše kao da je ogroman hotel, zaustavićemo sve turističke investicije u Plaki

U srcu drevne Atine, u uskim ulicama i oko arheoloških lokaliteta, grupe posjetilaca naizgled su svuda, krećući se jedna za drugom iza turističkih vodiča, piše danas britanski list Gardijan.

U nekim drugim okolnostima, zvaničnici bi takve prizore dočekali s odobravanjem. Ali za Harisa Dukasa, socijalističkog gradonačelnika koji je odlučan da zakrčeni centar prijestonice vrati njenim građanima, početak turističke sezone ostavlja veliki dio istorijskog jezgra grada u riziku od "prezasićenja". Čitava naselja, smatra on, u opasnosti su da izgube autentičnost zbog nekontrolisanog turističkog razvoja.

"Atina ne može da funkcioniše kao da je ogroman hotel", rekao je u intervjuu, navodi Gardijan.

"Potrebna su ograničenja i pravila. I gradovi moraju imati pravo glasa u načinu na koji se razvijaju", navodi Dukas.

Prošle godine Atinu je posjetilo više od osam miliona ljudi, što je rekord za metropolu koja je donedavno smatrana samo usputnom stanicom ka grčkim ostrvima. Samo u segmentu kratkoročnog izdavanja, broj noćenja u popularnoj četvrti Plaka, ispod Akropolja, više se nego udvostručio od 2018. godine, pokazala je nedavno objavljena studija koju je naručila opština.

U neoklasičnoj gradskoj vijećnici, zvaničnici kažu da je vrijeme od presudne važnosti ako Atina ne želi da postane žrtva sopstvenog uspjeha. Znakovi upozorenja su svuda: od naglog rasta kirija, zbog kojih su lokalni stanovnici potisnuti, do preopterećene infrastrukture koja popušta pod pritiskom.

"Cijela Atina je raskopana kako bismo mogli da izdržimo", rekao je Dukas, koji je bio profesor klimatske energetike prije nego što je ušao u lokalnu upravu.

"Gradimo elektroenergetsku infrastrukturu, vodovodne sisteme, novu kanalizaciju, 5G mreže. Kada imate oko 700.000 stanovnika i osam miliona posjetilaca, pritisak je ogroman", kazao je on.

Kazao je da se svakog mjeseca angažuje "više osoblja, više opreme, više mašina" kako bi se odgovorilo na izazove.

Dukas je preuzeo funkciju 2024. godine, nakon što je neočekivano ubjedljivo pobijedio uz podršku glavne opozicione stranke PASOK, obećavši da će "ozeleniti" ono što se široko smatra najtoplijom prijestonicom evropskog kontinenta. Procjenjuje se da je pod njegovim mandatom u istorijskom centru opštine, koja se prostire na 39 kvadratnih kilometara, zasađeno 3.855 stabala.

Ali kako je privlačnost Atine rasla, gradonačelnik se našao u direktnom sukobu sa snagama koje otvoreno krivi za "nekontrolisani razvoj" na glavnim turističkim lokacijama. Dukas je posebno usmjerio pažnju na građevinske kompanije odlučne da podižu višespratnice u podnožju Akropolja iz petog vijeka prije nove ere, kao i na investitore u nekretnine i preduzetnike. Na meti su mu i sve brojniji, često nelicencirani barovi na krovovima i restorani.

Bitka se intenzivirala ove sedmice, pošto je Dukas rekao za Gardijan da će iskoristiti predlog zakona o turističkoj namjeni zemljišta, o kojem se trenutno raspravlja, kako bi zatražio opštu zabranu novih poslovnih aktivnosti u istorijskom centru grada.

"Zaustavićemo sve turističke investicije u Plaki, koju sam odlučan da spasim. Više nema prostora. Ni za kratkoročni najam, ni za apartmane sa uslugom, ni za hotele, niti za bilo koju drugu turističku namjenu. Područje je prezasićeno", rekao je.

"Želimo da kažemo 'dosta je bilo' u zakonu koji će biti pravno obavezujući", rekao je Dukas.

Investitori bi, kazao je, trebalo da se okrenu drugim, "manje zakrčenim" djelovima prijestonice.

Gradonačelnik je takođe iznio ideju o zamrzavanju izdavanja građevinskih dozvola za nove hotele. To bi uslijedilo nakon slične zabrane koju je uvela vlada desnog centra, ograničavajući kratkoročni najam u kvartovima s pogledom na Akropolj.

Na njegovo iznenađenje, ove sedmice dobio je podršku s neočekivane strane. Na događaju posvećenom promociji prijestonice u utorak, šef moćnog udruženja hotelijera Evgenios Vasilikos takođe je pomenuo mogućnost ograničenja izgradnje hotela, navodeći primjer Barselone, koja od 2017. ne izdaje dozvole za nove hotele.

"Ne moramo ponovo da izmišljamo toplu vodu", rekao je hotelijer, dodajući da je došao trenutak da turistički sektor prijestonice ozbiljno razmotri gdje želi da bude za deset ili 15 godina.

Gradonačelnik je rekao: "Kada se cijeli centar Atine pretvara u hotelsku zonu, ne mogu ja biti jedini koji to govori. Sada kada se oglasio predsjednik udruženja hotelijera, rasprava je zvanično počela. Atina ne smije postati nova Barselona."

Dukasa je očigledno ohrabrio Žaume Kolboni, njegov ljevičarski kolega u Barseloni, koji je nedavno najavio potpunu zabranu kratkoročnog izdavanja od novembra 2028, kada će biti ukinute dozvole za više od 10.000 stanova, u pokušaju da grad postane pogodniji za život svojih stanovnika, navodi Gardijan.

I Atina i Barselona su među 15 gradova čiji su se gradonačelnici pridružili evropskom akcionom planu za stanovanje, kojim je Evropska unija (EU) pozvana da preduzme odlučne inicijative za rješavanje krize.

Kao i Kolboni, Dukas je pristup pristupačnom stanovanju - koji je mnogima nemoguć zbog pritiska kratkoročnog izdavanja - opisao kao najveći problem opštine.

"Osnovali smo kancelariju za socijalno stanovanje kako bismo identifikovali zgrade i stanove koje možemo obnoviti sredstvima EU. Želimo da podstaknemo mlade parove da ostanu u centru. Dok se drugi gradovi okreću betonu i neboderima, mi idemo u potpuno drugačijem pravcu, a to uključuje i rušenje zgrada kako bi se stvorio javni prostor za parkove i igrališta. Atina je za svoje ljude. Ona nije samo za one koji žele da je eksploatišu", rekao je Dukas.