Pentagon otkazao slanje 4.000 vojnika u Poljsku

Iznenadna odluka izazvala kritike u Kongresu i nova pitanja o Trampovim planovima za smanjenje američkog vojnog prisustva u Evropi

723 pregleda 0 komentar(a)
Pripadnici NATO snaga u Poljskoj, Foto: REUTERS
Pripadnici NATO snaga u Poljskoj, Foto: REUTERS

Pentagon je otkazao planove za raspoređivanje 4.000 američkih vojnika iz SAD u Poljsku, rekla su dva američka zvaničnika, što je iznenadna odluka koju su oštro kritikovali zakonodavci i koja je ponovo otvorila pitanja o očekivanom smanjenju broja američkih vojnika u Evropi pod predsjednikom Donaldom Trampom.

General Kristofer LaNiv, vršilac dužnosti načelnika Generalštaba Kopnene vojske, potvrdio je tu odluku tokom svjedočenja u petak pred Odborom za oružane snage Predstavničkog doma. Međutim, malo toga je objasnio, osim što je rekao da je „imalo najviše smisla da ta brigada ne bude raspoređena na tom ratištu“.

Pentaagon
foto: REUTERS

Džo Kortni, demokratski kongresmen, rekao je LaNivu da ta odluka šalje „užasnu poruku“ o Trampovoj posvećenosti Evropi.

„Iskreno, ne obraćaju pažnju samo naši protivnici. Obraćaju pažnju i naši saveznici“, rekao je Kortni.

Najviši republikanac u odboru, Majk Rodžers, i najviši demokrata, Adam Smit, kritikovali su taj potez i izrazili ogorčenje što Kongres nije bio ni obaviješten ni konsultovan, kako je propisano.

„Ne znamo šta se ovdje dešava, ali mogu samo da kažem da nijesmo zadovoljni onim o čemu se govori, naročito zato što nije bilo zakonom propisanih konsultacija s nama“, rekao je Rodžers, upozorivši da će Kongres nanijeti „bol“ Pentagonu ako pokuša da se spusti ispod minimalnog broja vojnika u Evropi.

Smit je ukazao da je Kopnena vojska već poslala prethodnicu vojnika u Poljsku da pripremi raspoređivanje i da je oprema već bila u transportu kada su stigla naređenja ministra odbrane Pita Hegseta.

„Prilično je dramatična odluka da u posljednjem trenutku povučete tim koji pokušavate da pošaljete tamo. Ako iza toga postoji neka strategija, onda bi vi trebalo da je znate i trebalo bi da budete u stanju da nam je saopštite“, rekao je Smit.

Pentagon je prije dvije sedmice saopštio da povlači 5.000 vojnika iz Njemačke, saveznice u NATO-u, djelimično zbog sve većeg razdora između Trampa i Evrope oko rata s Iranom. Nije bilo jasno da li je odluka o Poljskoj imala za cilj da se postigne to smanjenje, dok se američke snage reorganizuju u Evropi, kako je jedan američki zvaničnik rekao Rojtersu.

Američki zvaničnik, koji je za Rojters govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da bi vojnici koji su trebalo da budu rotirani u Poljsku mogli umjesto toga doći iz drugog mjesta.

Ipak, LaNiv je odbio da spekuliše o rotacijama vojnika u Poljsku iz drugih djelova Evrope, rekavši da će to biti odluka komandanta američkih snaga u Evropi.

Don Bejkon, republikanski kongresmen iz Nebraske, rekao je da je razgovarao sa zvaničnicima u Poljskoj i da su oni bili zatečeni odlukom koju je nazvao „za osudu“ i „sramotom za našu zemlju“.

Poljski premijer Donald Tusk rekao je da je dobio uvjeravanja da bezbjednost Poljske neće biti pogođena bilo kakvim odlukama o prisustvu američkih trupa.

„Dobio sam uvjeravanja, a to mi je takođe važno, da su te odluke logističke prirode i da neće direktno uticati na sposobnosti odvraćanja i našu bezbjednost“, rekao je na konferenciji za novinare u petak.

SAD preispituju svoje vojno prisustvo u Evropi i već dugo se očekuje da će ga smanjiti nakon Trampovih zahtjeva da NATO preuzme veću ulogu u odbrani Evrope. Pentagon još nije detaljno objasnio kako zamišlja budući raspored trupa širom kontinenta.

I dok su zakonodavci izražavali ogorčenje i zbunjenost zbog odluke o Poljskoj, Pentagon je saopštio da je ona uslijedila poslije „sveobuhvatnog, višeslojnog procesa“.

„Ovo nije bila neočekivana odluka u posljednjem trenutku i bilo bi netačno tako izvještavati“, rekao je portparol Pentagona Džoel Valdez.

Tramp je takođe ljut što se evropski saveznici nijesu pridružili američkom ratu protiv Irana, a sukobio se i s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji je prošlog mjeseca rekao da Iranci ponižavaju SAD u pregovorima.

Senatorka Džin Šahin, demokratkinja koja je članica Odbora za oružane snage Senata, rekla je novinarima da je odluka o Poljskoj izgleda bila iznenađenje.

„Koliko znam, nijesmo bili obaviješteni o tome“, rekla je novinarima.

Kada je najavljeno povlačenje iz Njemačke, jedan visoki američki zvaničnik rekao je da će to vratiti broj američkih vojnika u Evropi približno na nivo prije 2022. godine, prije nego što je ruska invazija na Ukrajinu izazvala jačanje prisustva koje je sproveo tadašnji predsjednik Džo Bajden.

Najnovije odluke o povlačenju trupa takođe su uslijedile u vrijeme sve većeg pritiska Vašingtona na evropske zemlje da povećaju izdatke za odbranu i optužbi da im je oslanjanje na američke snage omogućilo da zanemare sopstvene vojske.

Rojters je prošlog mjeseca ekskluzivno izvijestio o internom mejlu Pentagona u kojem su iznesene opcije za kažnjavanje NATO saveznika za koje Vašington smatra da nijesu podržali američke operacije u ratu s Iranom, uključujući suspenziju Španije iz NATO-a i preispitivanje američkog stava o britanskom polaganju prava na Foklandska ostrva.

Uznemireni ranijim Trampovim kritikama NATO-a, zakonodavci iz obje partije prošle godine podržali su odredbu u Zakonu o odobrenju sredstava za nacionalnu odbranu, odnosno NDAA, kojom se zabranjuje da broj američkih vojnika u Evropi padne ispod 76.000. Tramp je tu mjeru potpisao kao zakon u decembru.

Međutim, administracija ima određeni manevarski prostor. Odredba NDAA dozvoljava predsjedniku da smanji broj vojnika ispod 76.000 ako potvrdi da je konsultovao NATO saveznike i dostavi nezavisne procjene o tome kako bi to uticalo na bezbjednost SAD, Alijansu i odvraćanje ruske agresije.

Ipak, Rodžers je upozorio da će njegov odbor reagovati ako administracija pokuša da se spusti ispod 76.000.

Visoki vojni zvaničnik NATO-a, komentarišući ulogu savezničkih raspoređivanja, rekao je da rotacione snage nijesu ključne za planiranje Alijanse.

„Rotacione snage ne ulaze u NATO planove odvraćanja i odbrane“, rekao je zvaničnik. „NATO će nastaviti da održava snažno prisustvo na svom istočnom krilu, naročito kanadske i njemačke trupe tamo. Alijansa ostaje u bliskim konsultacijama s relevantnim vlastima u vezi s tim pitanjem.“

Krajem prošle godine u Evropi je bilo oko 85.000 američkih vojnika.

Pogledajte još: