Švedska sprema zatvore za djecu ubice

Švedsku posljednjih deset godina potresa talas pucnjava i bombaških napada povezanih sa bandama, u kojima su desetine počinilaca bili maloljetnici, zbog čega su vlasti suočene sa hitnim pitanjem: šta učiniti sa djecom koja ubijaju.

Vlada, koja je na vlasti od 2022. i ulazi u neizvjesne izbore u septembru, na kojima je kriminal jedno od ključnih pitanja, tvrdi da raniji blagi pristup nije dao rezultate i da je vrijeme za oštrije mjere koje bi značile da djeca mlađa od 15 godina idu u zatvor, umjesto u sistem socijalne zaštite, piše Rojters.

Međutim, pojedini stručnjaci i poslanici upozoravaju da je to pogrešan pristup.

Švedska se bori sa talasom kriminala bandi, čije su mreže aktivne u trgovini drogom, velikim prevarama i pljačkama, od čega godišnje zarađuju oko 185 milijardi švedskih kruna, odnosno 20 milijardi dolara, navodi Rojters.

Policija procjenjuje da u zemlji ima 17.500 aktivnih članova bandi i 50.000 njihovih saradnika. Bande koriste društvene mreže kako bi regrutovale tinejdžere, a u pojedinim slučajevima i djecu od svega 11 godina, za izvršavanje ubistava i bombaških napada širom nordijskih zemalja.

Djeca mlađa od 15 godina optužena za ubistvo ili pokušaj ubistva

Prema predlogu novog zakona, starosna granica za krivičnu odgovornost biće snižena sa 15 na 13 godina, ispod granice koja važi u većini evropskih zemalja, a maloljetnici osuđeni za najteža krivična djela biće zatvarani u posebne zatvore. Jedan od njih primaće djevojčice.

“Nalazimo se u vanrednoj situaciji”, rekao je u aprilu ministar pravde Gunar Stromer.

“Prošle godine, 52 djece mlađe od 15 godina bilo je uključeno u sudske postupke kao osumnjičeni za ubistvo ili pokušaj ubistva. Dakle, ne govorimo o krađi, pa čak ni o napadu ili pljački. Govorimo o ubistvu.”

Parlament će 15. juna glasati o tom zakonu, koji će biti preispitan nakon pet godina.

Snižavanje starosne granice za krivičnu odgovornost jedna je od novih mjera za suzbijanje nasilja bandi, dok ostale uključuju duže zatvorske kazne i proširena ovlašćenja policije, prenosi Rojters.

Desničarska vlada tvrdi da njene oštre mjere daju rezultate. U 2025. godini u pucnjavama su ubijene 44 osobe, što je manje od rekordnih 62 u 2022. Sve je više članova bandi iza rešetaka.

Međutim, zaustaviti bande u regrutovanju djece biće mnogo teže. Vlada tvrdi da će zatvor djelovati kao sredstvo odvraćanja, a da će intenzivni programi rehabilitacije spriječiti ponavljanje krivičnih djela.

Pubertet u zatvoru

U zatvoru Rozersberg, sjeverno od Stokholma, jednom od tri zatvora koji se preuređuju za najnasilnije maloljetne prestupnike, život iza rešetaka biće usmjeren na školovanje.

Rojters piše da će zatvorenici u slobodno vrijeme moći da gledaju televiziju, igraju video-igre ili vježbaju u teretani. Ćelije će se zaključavati svake večeri od 20 sati.

Upravnik zatvora Gabrijel Vesman očekuje prve zatvorenike poslije ljeta. Najveći izazov u poređenju sa odraslim zatvorenicima biće da se tinejdžerima, od kojih neki nikada nisu živjeli odvojeno od roditelja, pruže utjeha i podrška, rekao je.

“Oni će odrastati ovdje”, rekao je, dodajući da zatvor treba da im pomogne da prođu kroz pubertet. Telefoni nisu dozvoljeni, dok će časovi šaha pomoći koncentraciji. Ali, kako je rekao, potreban im je i emocionalni ventil.

“Nije tako neuobičajeno u spoljašnjem svijetu da dječaci tog uzrasta imaju plišane igračke”, rekao je Vesman. “Možda bi trebalo da obezbijedimo po jednu u svakoj ćeliji.”

Maloljetni članovi bandi često ponavljaju krivična djela

Do sada su se najtežim maloljetnim prestupnicima u Švedskoj bavile socijalne službe. Međutim, taj sistem se u velikoj mjeri smatra neuspješnim. Devet od deset mladih članova bandi smještenih u domove za maloljetnike ponovo počini krivično djelo, navodi se u izvještaju Švedske državne revizorske institucije. Njih osam od deset kasnije završi u zatvoru kao odrasle osobe.

Vladajuća većina tvrdi da će zatvaranje zaštititi javnost, obezbijediti pravdu za žrtve i prekinuti veze sa bandama.

Kritičari strahuju od posljedica po djecu.

“Trinaestogodišnjak je dijete - neko ko po zakonu nije dovoljno star ni da kupi energetska pića”, rekla je predstavnica opozicione Partije centra Vilma Rot. “Djeca mlađa od 15 godina koja počine teška krivična djela treba da budu smještena pod nadzor i da im se obezbijedi liječenje, umjesto da budu zatvorena.”

Švedska policija i zatvorske vlasti takođe su izrazile zabrinutost.

Britanija i Sjeverna Irska, gdje je starosna granica za krivičnu odgovornost 10 godina, raspravljaju o njenom podizanju.

Danska je 2010. eksperimentisala sa spuštanjem starosne granice za krivičnu odgovornost na 14 godina, ali su istraživači zaključili da to nije uticalo na nivo kriminala.

Profesor kriminologije na Univerzitetu u Stokholmu Felipe Estrada Dorner rekao je za Rojters da zatvaranje već marginalizovane djece nosi rizik da im dodatno umanji životne šanse, ali da društvo mora biti zaštićeno. “Ne možemo imati ubice koje slobodno hodaju našim ulicama”, rekao je.