Povjerenje Evropljana u američke "bezbjednosne garancije" je na istorijskom minimumu i tek svaki deseti ispitanik u 15 zemalja obuhvaćenih novim istraživanjem vidi SAD kao saveznika, a većina sumnja da bi im ta zemlja pritekla u pomoć ako bi bile napadnute.
Istraživanje Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR) objavljeno pred ključne samite Grupe 7 i NATO u Francuskoj odnosno Turskoj narednih sedmica otkrilo je "duboko evropsko nepovjerenje u SAD", rekli su danas autori za britanski „Gardijan“.
Istraživanje je pokazalo i da su Evropljani, iako mnogi misle da će se odnosi sa SAD popraviti kada Donald Tramp ode iz Bijele kuće, sve spremniji da se zaštite od nepouzdanosti SAD podsticanjem evropske odbrane.
U izvještaju se ističe da rastući evropski pragmatizam podstiču i američka agresija na Bliskom istoku, prijetnje Grenlandu, poziv za povlačenje vojnika iz evropskih baza i skepticizam oko budućnosti NATO.
"Širom kontinenta postoji jasna podrška smanjenju zavisnosti od Vašingtona", rekla je za „Gardijan“ koautorka istraživanja Jana Kobzova. Dodala je da su Evropljani sve otvoreniji za veću potrošnju za odbranu i da, što je ocijenila kao ključno, pokazuju veliki stepen povjerenja da bi im susjedne zemlje pomogle u krizi.
Drugi koautor Pavel Zerka, takođe iz ECFR, rekao je da su jasan zahtjev javnosti za veću samostalnost i potreba za osiguranjem od američkih bezbjednosnih garancija "otvorili prozor evropskim liderima da idu dalje i brže" po pitanju bezbjednosti.
Istraživanje sprovedeno u maju, koje je obuhvatilo je Austriju, Bugarsku, Dansku, Estoniju, Francusku, Njemačku, Mađarsku, Italiju, Holandiju, Poljsku, Portugal, Španiju, Švedsku, Švajcarsku i Veliku Britaniju, pokazalo je da danas u prosjeku samo 11 odsto ispitanika vidi SAD kao saveznika.
Prije šest mjeseci, SAD je kao saveznika vidjelo 16 odsto a u novembru prošle godine 22 odsto ispitanika.
Sada je preovlađujući stav su SAD neophodan partner, mada ih 13 odsto ispitanih vide kao rivala, a 12 odsto kao direktnog protivnika.
Većina u svim zemljama više ne vjeruje da bi im SAD pomogle u slučaju napada i, osim u Bugarskoj, većina misli da bi im barem nekoliko evropskih zemalja pomoglo u slučaju potrebe.
Istraživanje je pokazalo i da 47 odsto ispitanih podržava zajedničko zaduživanje EU za finansiranje veće odbrambene potrošnje, dok se 35 odsto tome protivi. Podrška je najveća u Portugalu, Danskoj i Holandiji, više od 50 odsto.
Takođe u gotovo svim zemljama većina ispitanika misli da njihova zemlja treba da smanji stratešku zavisnost od američke vojne opreme, pri čemu je podrška za "kupuj evropsko" najveća u Danskoj, Holandiji i Švedskoj - više od 70 odsto.
Međutim, osjetno je manja podrška ideji smanjenja domaće javne potrošnje da bi se platili veći nacionalni budžeti odbrane, a protivljenje je najveće u Italiji (63 odsto), Austriji (59) i Njemačkoj (56), preneo je britanski dnevnik.
Takođe je mala podrška, 29 odsto, ideji da se NATO zamijeni novim odbrambenim tijelom isključivo EU i u svim zemljama osim Bugarske je dominantan stav da će odnosi SAD i Evrope vjerovatno postati bolji, poslije Trampa.
Istraživanje je pokazalo i da, uprkos rastu troškova za energiju, 44 odsto Evropljana misli da bi bila loša ili veoma loša ideja da se nastavi uvoz nafte i gasa iz Rusije.
Kada je riječ o ambiciji Ukrajine da se pridruži EU, Evropljani su podijeljeni i ispitanici u Mađarskoj, Bugarskoj, Austriji, Njemačkoj, čak i Estoniji, jednoj od najvjernijih pristalica Kijeva, skloniji su da se protive prijemu Ukrajine u EU, "u aktuelnom kontekstu", nego da ga podrže.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA