Ambasadori država članica EU saglasili su se juče da sa liste sankcionisanih uklone dvojicu ruskih milijardera i da mjere protiv preostalih gotovo 3.000 pojedinaca i subjekata produže na tri godine, u odluci za koju kritičari upozoravaju da stvara opasan presedan i potkopava kredibilitet evropskog režima sankcija prema Rusiji.
Predstavnici država članica, na insistiranje Francuske i Luksemburga, postigli dogovor da ruski milijarderi Ališer Usmanov i Mihail Fridman budu uklonjeni sa liste sankcionisanih u zamjenu za trogodišnje produženje sankcija ostalima.
Za usvajanje sankcija potrebna je jednoglasna saglasnost država članica EU, a do sada su sankcije Rusiji obnavljane svakih šest mjeseci. Letonija, koja se najsnažnije protivila uklanjanju milijardera sa crne liste EU, na je kraju bila uzdržana, rekle su diplomate, čime je omogućeno da dogovor bude usvojen.
EU je Usmanova i Fridmana sankcionisala 28. februara 2022, četiri dana nakon početka ruske invazije. Mjere podrazumijevaju zamrzavanje imovine u Uniji i zabranu putovanja.
Francuska je ranije ovog mjeseca iznenadila druge članice EU kada je zatražila da rusko-uzbekistanski metalski magnat Usmanov bude uklonjen sa liste sankcionisanih, pozivajući se na razloge nacionalne bezbjednosti. Pariz je zahtijevao da Usmanov, čije su čeličane, prema izvještajima, snabdijevale ruske fabrike tenkova, bude uklonjen sa crne liste EU kako bi se omogućio tajni dogovor sa Azerbejdžanom o oslobađanju francuskih državljana iz zatvora, uz prijetnju da će blokirati sve ostale sankcije ukoliko njegov zahtjev ne bude prihvaćen.
Luksemburg se potom nadovezao na taj zahtjev Francuske, navodeći da će pristati samo ako sa liste bude uklonjen i Fridman, jedan od najbogatijih ruskih bankara. Fridman protiv Luksemburga vodi arbitražni postupak vrijedan 15,8 milijardi dolara, što odgovara gotovo polovini državnog budžeta te zemlje.
Dio evropskih diplomata upozoravao je tokom pregovora da bi skidanje dvojice milijardera sa liste sankcionisanih iz razloga koji nijesu neposredno vezani za njihovo ponašanje prema Ukrajini moglo podstaći druge članice da prilikom budućih odluka o sankcijama iznose sopstvene bilateralne zahtjeve. To je jedan od razloga zbog kojih su se baltičke države, a posebno Letonija, snažno protivile kompromisu.
"Fajnenšl tajms" ističe da je koncept sankcija ozbiljno narušen time što su Pariz i Luksemburg zajedničku spoljnu politiku 27 država članica iskoristili za ostvarivanje sopstvenih interesa. Više diplomata reklo je da bi to vjerovatno moglo da znači da ubuduće nijedna država neće pristati na sankcije koje bi pogađale njene nacionalne interese.
"To je krajnje sramotno", rekao je za FT jedan ambasador EU, govoreći o tome što su članice bile primorane da biraju između skidanja sankcija dvojici oligarha iz unutrašnjopolitičkih razloga i odustajanja od čitave liste. "Ovo je kraj režima sankcija."
Takođe, aranžman Pariza sa Azerbejdžanom mogao bi drugim državama naklonjenim Rusiji pokazati da pritvaranjem državljana EU mogu da utiču na spoljnu politiku Unije.
Diplomatski izvor iz Brisela kazao je za francuski "Mond" da "Pariz ozbiljno potcjenjuje posljedice korišćenja obećanja o ukidanju sankcija Rusiji u bilateralnim sporovima sa Azerbejdžanom". "Time se stvara veoma loš presedan. Svijetu se šalje poruka da uzimanje državljanina EU za taoca može da otvori vrata svemu", rekao je izvor.
Zahtjev da Usmanov i Fridman budu uklonjeni sa liste sankcionisanih na osnovu "političke" odluke - za razliku od slučajeva u kojima se sa liste uklanjaju preminule osobe ili oni koji su na sudu uspješno dokazali da protiv njih nema dovoljno dokaza - mogao bi, kako ističe FT, drugim oligarsima ili Kremlju omogućiti da tvrde da su sankcije neopravdano političko oružje kojim se Rusi kažnjavaju bez uvjerljivog pravnog osnova.
"To stvara opasan presedan: ako izvršite dovoljno snažan pritisak na neku vladu EU, evropska politika prema Rusiji postaje predmet pregovora", rekao je Aleksander Kirk iz nevladine organizacije za ljudska prava Urgevald.
"Svima nam je zbog ovoga veoma neprijatno", rekao je za FT jedan ambasador EU. "Ali to je Francuska... Šta smo mogli da uradimo?"
Odbacujući kritike iz Brisela, vlasti u Parizu saopštile su prošle nedjelje da je "Francuska jedna od zemalja koje su najposvećenije pojačavanju pritiska svim sredstvima na rusku ratnu mašineriju i pružanju podrške Ukrajini".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošle nedjelje je na Telegramu optužio Usmanova i Fridmana da nikada nijesu zauzeli stav protiv rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine.
"Ovo definitivno nije trenutak za ukidanje sankcija, definitivno nije trenutak da se ruski oligarsi štite od tih sankcija i definitivno nije trenutak da Evropa pravi bilo kakve ustupke Rusiji", poručio je Zelenski evropskim partnerima.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha juče je oštro kritikovao odluku EU da Usmanova i Fridmana ukloni sa liste sankcionisanih, ocijenivši je "sramotnom i neopravdanom". "Moskva slavi jer je dobila ono što je željela: osjećaj nekažnjivosti, poniženje Evropske unije i podjele među Evropljanima", objavio je Sibiha na mreži X.
Usmanov i ranije potresao EU
Rođen u Uzbekistanu, 73-godišnji Ališer Usmanov spada u krug najuticajnijih ruskih biznismena povezanih sa Vladimirom Putinom. Bogatstvo, procijenjeno na oko 14 milijardi dolara, stekao je prvenstveno u rudarstvu i telekomunikacijama. Njegov poslovni sistem uključivao je Metaloinvest, jednog od najvećih ruskih proizvođača rude gvožđa i čelika.
Prije ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Usmanov je često boravio u luksuznom hotelu Kala di Volpe na sjeveru Sardinije, gdje se sastajao sa drugim bogatim ruskim biznismenima, među kojima je bio i Roman Abramovič, koji je i dalje pod evropskim i britanskim sankcijama.
Nekoliko zaposlenih u hotelu ispričalo je za Mond da se Usmanov tamo viđao i sa predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim, koji je godinama iznajmljivao hotelski predsjednički apartman od 250 kvadratnih metara.
Ime Usmanov i ranije je bilo predmet političkog sporenja unutar EU. Mađarska je do proljeća više puta prijetila vetom na produženje sankcija povezanih sa ruskom invazijom na Ukrajinu, a u martu 2025. zajedno sa Slovačkom izdejstvovala je da se sa liste sankcionisanih ukloni Usmanovljeva sestra Gulbahor Ismailova.
Istog mjeseca istraživački portal Insajder objavio je snimak telefonskog razgovora ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i mađarskog šefa diplomatije Petera Sijarta, u kojem je Lavrov tražio takvu uslugu.
Usmanov nije uspio u pravnim pokušajima da pred sudom EU bude uklonjen sa liste sankcionisanih ni 2024. ni 2025. godine.
Portparol Usmanova tvrdi da kompanije u kojima je on trenutno akcionar nijesu specijalizovane za proizvodnju čelika i da ne isporučuju materijale za proizvodnju oružja.
Fridman: Veze sa Kremljom i pravna pobjeda u EU
Mihail Fridman, rođen 1964. u Lavovu, rusko-izraelski je milijarder i jedan od osnivača Alfa grupe, poslovnog konglomerata iz kojeg je izrasla Alfa banka, jedna od najvećih privatnih banaka u Rusiji. Bio je i jedan od ključnih akcionara investicione kompanije LetterOne, osnovane nakon prodaje udjela u naftnoj kompaniji TNK-BP.
Obrazlažući njegovo sankcionisanje, EU navela je da Fridman ima bliske veze sa administracijom Vladimira Putina i da je imao finansijsku korist od odnosa sa ruskim vlastima. Fridman je te tvrdnje osporavao, a u aprilu 2024. ostvario je važnu pravnu pobjedu kada je Opšti sud EU poništio odluke koje su se odnosile na njegovo zadržavanje na listi sankcionisanih u periodu od februara 2022. do marta 2023, zaključivši da navodi Savjeta EU nijesu bili dovoljno potkrijepljeni dokazima.
Presuda, međutim, nije značila automatski kraj sankcija Fridmanu. Savjet EU ga je u martu 2023. ponovo zadržao na listi na osnovu novih akata, koji nijesu bili predmet te presude. Fridman je pokrenuo i postupak protiv tih odluka, koji je kasnije povučen.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
