Rusija "ne traži sukob", izjavio je američki general Aleksus Grinkevič, vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a za Evropu, dok evropski saveznici sve glasnije upozoravaju na moguće bezbjednosne praznine koje bi mogle nastati usljed planova Vašingtona da povuče ključne vojne kapacitete.
Istovremeno, šef njemačke vojske upozorava da NATO mora biti spreman za mogući ruski napad do 2029. godine, ili čak ranije.
Upitan o mogućnosti ruskog napada na baltičke države, Grinkevič je rekao da je njegova uloga da obezbijedi da odvraćanje NATO-a ostane kredibilno i da Moskva shvati da ne može vojno uspjeti protiv Alijanse, prenio je "Fajnenšl tajms".
"Veoma pažljivo pratim obavještajne podatke", rekao je Grinkevič na panelu tokom Međunarodnog vazduhoplovnog sajma ILA u Berlinu. "Rusija ne traži sukob... Oni razumiju pojam 'odbrambeni savez' i razumiju da imamo niz asimetričnih prednosti."
Njegovi komentari dolaze u trenutku kada SAD planiraju da smanje vojne kapacitete koje dodjeljuju Modelu snaga NATO-a, zajedničkom fondu snaga i opreme Alijanse koji može biti raspoređen u roku od 10, 30 i 180 dana kao odgovor na krizu.
Ta procjena je u suprotnosti sa sve većom zabrinutošću u baltičkim državama da bi smanjeno američko vojno prisustvo moglo oslabiti NATO-ovo odvraćanje i promijeniti računicu Moskve.
Grinkevič, koji je i na čelu Evropske komande SAD, rekao je da je njegov "posao" da osigura da "Rusija razumije da, ukoliko pokuša nešto u baltičkim državama, neće uspjeti. A pošto znaju da neće uspjeti, neće ni preuzeti rizik za tako nešto".
Dodao je: "Kada me ljudi pitaju da li ste spremni da se borite večeras? Apsolutno."
Evropski vojni zvaničnici upozoravaju da bi Rusija u narednih nekoliko godina mogla obnoviti dovoljno vojne snage da predstavlja direktnu konvencionalnu prijetnju teritoriji NATO-a, uprkos gubicima u Ukrajini
Američka sredstva koja bi mogla biti povučena uključuju jednu udarnu grupu američkog nosača aviona i sve podmornice sposobne za lansiranje krstarećih raketa, više patrolnih aviona "posejdon", aviona za dopunu goriva u vazduhu, kao i lovaca F-16 i F-15E, objavio je njemački list "Di velt".
Rezovi su dio širih nastojanja predsjednika Donalda Trampa da američke resurse preusmjeri ka Aziji i zapadnoj hemisferi. Vašington je već najavio planove za povlačenje 5.000 vojnika iz Njemačke i otkazivanje raspoređivanja bataljona za dalekometnu vatru, koji je trebalo da stigne u tu zemlju kasnije ove godine.
"Riječ je o nizu vazduhoplovnih i pomorskih kapaciteta koji su nama, SAD, potrebni u slučaju problema na Pacifiku", rekao je Grinkevič, prvi put potvrdivši rezove.
Kao komandant NATO-a, rekao je da sada izrađuje planove za vanredne situacije "o tome šta bismo mogli imati, pod određenim uslovima, ili šta možda ne bismo imali".
"Kratkoročno, moramo se fokusirati na ono što možemo brzo nabaviti, brzo uvesti u upotrebu, brzo proširiti i održati tokom vremena. To važi i za dalekometnu vatru."
Takva ocjena, međutim, ne umanjuje zabrinutost među evropskim saveznicima. Šef njemačke vojske, general-potpukovnik Kristijan Frojding, rekao da Njemačka mora biti spremna za mogući ruski napad do 2029. godine, ili čak ranije.
"Moramo biti spremni... Moramo biti spremni da se borimo", rekao je Frojding za "Politiko", takođe na sajmu u Berlinu.
On je kazao da među saveznicima postoji širok konsenzus da bi Rusija mogla napasti teritoriju NATO-a prije kraja decenije.
"2029. nije njemački vremenski okvir. To je obavještajna procjena usaglašena u NATO-u", rekao je Frojding. "Svih 32 partnera u NATO-u saglasno je da bi Rusija 2029. mogla imati sposobnost da izvrši invaziju na neku partnersku zemlju NATO-a."
Međutim, upozorio je da bi Rusija mogla djelovati i prije toga, uprkos tome što rat u Ukrajini ulazi u petu godinu i što Kijev tvrdi da je Moskva pretrpjela više od 1,3 miliona žrtava, kao i ogromne gubitke u opremi.
Evropski vojni zvaničnici upozoravaju da bi Rusija u narednih nekoliko godina mogla obnoviti dovoljno vojne snage da predstavlja direktnu konvencionalnu prijetnju teritoriji NATO-a, uprkos gubicima u Ukrajini. Za vojne planere, 2029. je postala skraćenica za trenutak do kojeg Evropa mora zatvoriti hitne praznine u spremnosti, proizvodnji i vojnim sposobnostima, navodi "Politiko".
Portal ističe da izjave njemačkog generala naglašavaju zabrinutost da bi Moskva mogla testirati Alijansu dok Evropa još žuri da se ponovo naoruža.
Ta hitnost oblikuje i raspravu u Njemačkoj o nabavci naoružanja i kapacitetima odbrambene industrije. Frojding je rekao da je Berlin već učinio "mnogo" kako bi ubrzao nabavke i da je industrija povećala svoje proizvodne kapacitete.
Ipak, upozorio je da se Njemačka ne može oslanjati samo na dugoročne programe naoružanja, za čiji razvoj i uvođenje u upotrebu mogu biti potrebne godine.
"Brzina je sada od suštinskog značaja", rekao je Frojding.
On je dodao da su za neke sisteme koji su još u razvoju Njemačkoj potrebna "prelazna rješenja" kako bi premostila jaz između onoga što vojska sada ima i onoga što joj je potrebno za borbenu spremnost.
"Kao njemačka vojska, svakog dana moramo unapređivati svoje kapacitete za 'borbu večeras'", rekao je, ukazujući na zaokret Bundesvera ka snagama visoke spremnosti, osmišljenim da odvrate potencijalnu rusku agresiju.
Vladimir Putin je prošle sedmice odbacio strahovanja u Evropi da bi Rusija mogla napasti zemlje NATO-a kao "besmislicu".
"To je namjerna provokacija kako bi se stvorila prijetnja koja zapravo ne postoji i stanovništvo tih zemalja natjeralo da troši više novca na odbranu", rekao je. "To je prosto apsurdno. Bilo bi smiješno da nije toliko tužno."
Grinkevič, koji je učestvovao u razgovorima pod vođstvom SAD o posredovanju u primirju između Rusije i Ukrajine, rekao je da se ukrajinske snage "svakako dobro drže" na bojnom polju.
"Ukrajinci stoje prilično dobro", rekao je. "Kada Rusi napreduju, jedva da napreduju, i to uz nevjerovatno visoku stopu gubitaka po Rusiju. Linije fronta su relativno stabilne."
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
