Ratovanje u Ukrajini i šire suočiće se narednih godina s promjenom paradigme, kako se vještačka inteligencija bude integrisala u mreže naoružanja i ubrzavala donošenje odluka na bojnom polju, izjavio je visoki ukrajinski vojni zvaničnik.
Ukrajina već koristi vještačku inteligenciju za niz funkcija na ratištu, od upravljanja dronovima koji gađaju mete, do pomoći u planiranju borbenih operacija i obrade podataka o ruskim raketnim napadima.
„Vještačka inteligencija će oblikovati novu paradigmu ratovanja. Ona to već aktivno čini“, rekao je za Rojters Danilo Cvok, šef centra za istraživanje vještačke inteligencije pri Ministarstvu odbrane.
On je predvidio da će AI sistemi uskoro biti objedinjeni u jedinstvenu mrežu koja nadgleda ratište, što bi, ukoliko se sukob nastavi, u naredne tri do pet godina moglo dovesti do „rata operativnih sistema“ s Rusijom.
„Sistem koji posjeduje više podataka, bolje ih razumije i predlaže rješenja - steći će prednost nad drugim“, rekao je.
Centar je osnovan u martu, dok ministar odbrane Mihailo Fedorov nastoji da vještačku inteligenciju i donošenje odluka zasnovano na podacima postavi u središte ukrajinske odbrane.
Dronovi, kojima i dalje uglavnom upravljaju piloti, već su iz temelja promijenili način na koji se vodi rat.
Ukrajinske i ruske snage svakodnevno jedne na druge lansiraju hiljade bespilotnih letjelica. Kijev takođe pokušava da nedostatak vojnika na prvoj liniji nadomjesti kopnenim robotima.
Sposobnost dronova da neprestano nadziru ratište i precizno pogađaju mete ubrzala je „lanac ubijanja” - proces planiranja i izvođenja napada na neprijatelja. Donošenje odluka pomoću vještačke inteligencije dodatno bi ga ubrzalo, rekao je Cvok.
Tehnološka trka u naoružanju
Ukrajina, čija vojska broji oko milion pripadnika, već koristi alate vještačke inteligencije u svojim komandnim sistemima.
Međutim, Cvok je rekao da je cilj stvaranje jedinstvenog operativnog sistema koji bi preporučivao odluke na ratištu, od pojedinačnih jedinica na prvoj liniji do strateške komande.
To bi, kako je rekao, znatno ubrzalo analizu podataka sa linije fronta duge 1.200 kilometara i omogućilo slanje preporuka komandantima.
Cilj je, rekao je Cvok, da se sistemi naoružanja i podataka objedine u „jedan živi organizam koji može koordinisano da djeluje“.
Tehnološka trka u naoružanju, koju je pokrenuo najveći rat u Evropi od Drugog svjetskog rata, vođenog od 1939. do 1945. godine, privukla je pažnju stranih AI kompanija željnih borbenih podataka za obuku svojih modela i prilike da testiraju svoje sisteme.
Neke od njih, poput američke kompanije Palantir, ustupile su Ukrajini svoje sisteme. Kijev je pokrenuo Brave1 Dataroom, projekat za razmjenu podataka s ratišta sa savezničkim zemljama radi obuke njihovog softvera.
„Ovo je mjesto gdje možete razumjeti da li vaš sistem funkcioniše“, rekao je Cvok.
Moskva takođe razvija svoje kapacitete u oblasti vještačke inteligencije. Visoki ukrajinski komandant protivvazdušne odbrane rekao je Rojtersu u aprilu da ga zabrinjava sve veća ruska upotreba AI u planiranju napada dronovima i raketama na gradove, što bi moglo znatno skratiti vrijeme planiranja svakog udara.
„Pitanje je“, rekao je Cvok, „koliko brzo gradimo svoja rješenja, koliko ih praktično primjenjujemo i koliko uspijevamo da s naše strane ostvarimo prvi stvarni efekat na bojnom polju.“
Dodao je da Ministarstvo odbrane razvija sistem za regrutaciju i upravljanje ljudskim resursima zasnovan na vještačkoj inteligenciji, u sklopu Fedorovljevog nastojanja da sprovede reformu tog ogromnog vladinog resora na osnovu podataka.
Ukrajina se pridržava principa da čovjek mora biti uključen u donošenje borbenih odluka, ali Cvok kaže da bi sistemi vještačke inteligencije s vremenom mogli da nadmaše ljude, čije bi prisustvo tada usporavalo proces odlučivanja.
„Tada se postavlja pitanje: kako da držimo korak s odlukama koje predlažu autonomni sistemi?“, kazao je.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
