Predsjednik Rusije Vladimir Putin je na sastanku sa ministrima i drugim visokim zvaničnicima u nedjelju u Kremlju priznao da su ukrajinski napadi dronovima izazvali nestašice goriva u više ruskih oblasti.
Rijetkim priznanjem da je ukrajinska kampanja stvorila "probleme" za Rusiju, Putin je nastojao da pokaže da reaguje na zabrinutost javnosti zbog rata.
"Fajnenšl tajms" (FT) ocjenjuje da on time nije uspio da prikrije koliko je zaokupljen invazijom, niti odlučnost da je okonča samo pod maksimalističkim uslovima neprihvatljivim za Kijev.
Putinova riješenost da nastavi uprkos sve većem nezadovoljstvu javnosti razotkrila je dilemu uoči septembarskih parlamentarnih izbora u Rusiji: da li da i dalje izbjegava političku cijenu rata ili da se s njom suoči kako bi pokušao da ojača vladajuću stranku, navodi britanski list.
Rusi su bijes uglavnom usmjeravali ka Jedinstvenoj Rusiji, glavnoj stranci Kremlja, a ne ka samom Putinu, koji nije njen član. Podrška toj stranci kreće se oko 35 odsto.
Ove godine, međutim, Kremlj je preduzeo neobičan korak i Putina tješnje vezao za stranku. Na kongresu održanom u nedjelju, Jedinstvena Rusija je istakla plakate s porukom "Biti za Putina je osnovni minimum" i prvi put od 2007. sebe nazvala "strankom predsjednika".
Međutim, ograničenja u snabdijevanju gorivom i rasprostranjeni prekidi interneta sve više negativno utiču na raspoloženje javnosti. Putinovo insistiranje da će njegove snage pobijediti u ratu počinje da izaziva nezadovoljstvo dok Rusi bježe u skloništa od ukrajinskih dronova koji pogađaju ciljeve čak u Moskvi i Sankt Peterburgu.
Razmjere ukrajinske kampanje pokazale su se prošle sedmice, kada je Rusija saopštila da je tokom jedne noći presrela 660 dronova u 12 regiona, u jednom od najvećih takvih napada od početka invazije punog obima 2022. godine. Mete nijesu nasumične: rafinerije, naftni terminali, vojna postrojenja i brodovi, odnosno infrastruktura ključna za rusku ratnu ekonomiju.
CNN navodi da čak ni Kremlj više ne može lako da ignoriše ozbiljnost problema, navodeći da je Putin na hitnom sastanku priznao da su nacionalne rezerve benzina pale na zabrinjavajući nivo i da se razmatra potpuna zabrana izvoza dizela. On je upozorio i da bi nestašice goriva mogle pogoditi poljoprivredu.
Povjerenje u Putina je palo na 69 odsto, najniži nivo od početka rata 2022. godine, pokazala je anketa koju je u petak objavio Kremlju naklonjeni institut FOM. Anketa je sprovedena u danima neposredno nakon najvećeg ukrajinskog napada dronovima na Moskvu.
Pokušaji ruskog predsjednika da umiri javnost zvuče kao "mantra - kao da pokušava da ubijedi samog sebe da je sve u redu", rekao je Andrej Kolesnikov, politički analitičar iz Moskve.
Odbijanjem ukrajinske ponude da se dalekometni napadi zaustave kroz ograničeni prekid vatre, Putin je pokazao da "odbija sve opcije za mirno rješavanje problema jer se plaši da ne izgubi inicijativu", rekao je Kolesnikov.
"To je loš znak - neće praviti nikakve ustupke, iako time šteti samom sebi. To znači da je pun ogorčenosti i odlučnosti da se bori svim sredstvima."
Povjerenje u Putina je palo na 69 odsto, najniži nivo od početka rata 2022. godine, pokazala je anketa koju je u petak objavio Kremlju naklonjeni institut FOM
Državni institut za istraživanje javnog mnjenja VCIOM zabilježio je nešto bolje rezultate za Putina, ali tek nakon što je promijenio metodologiju i uključio anketiranje od vrata do vrata.
Iako je VCIOM tu promjenu objasnio pokušajem da anketira starije osobe koje ne mogu da se snađu tokom prekida interneta, malo je vjerovatno da istraživanja mogu da obuhvate sve veći nemir u društvu u kojem se čak i blagi izrazi neslaganja mogu kazniti dugim zatvorskim kaznama, ističe FT.
List navodi da je ta dinamika postala jasna prošle sedmice, kada je Gosuslugi, ruski državni portal za digitalne usluge, pozvao korisnike da pošalju "ideje za razvoj zemlje". "Pa, trebalo bi da... ah! Zamalo da nasjednem! Dobar pokušaj, druže majore", napisao je u objavi na Instagramu Mintimer Nugmanov, koji vodi reklamnu agenciju za mala preduzeća.
"Ratni zamor pretvorio se u bijes koji ne prerasta u djelovanje, jer se tu ništa ne može uraditi", rekao je Kolesnikov. "Ljudi se samo snalaze kako znaju, bilo da je riječ o ograničenjima interneta ili krizi s gorivom."
Napadi dronovima i prekidi interneta podstakli su spekulacije da bi parlamentarni izbori mogli biti odgođeni ili otkazani, što je Kremlj kasnije odbacio.
Iako Kremlj čvrsto kontroliše glasanje u Rusiji i dopušta učešće samo ograničenom krugu kandidata, parlamentarni izbori su ipak, piše FT, važan pokazatelj nezadovoljstva.
Kako je nezadovoljstvo zbog prekida interneta počelo da raste u proljeće, visoki članovi vladajuće stranke su počeli da se distanciraju od nepopularnih mjera koje su sami ranije zagovarali.
Sergej Bojarski, predsjednik Odbora za informacione tehnologije u donjem domu ruskog parlamenta, rekao je prošlog mjeseca da Jedinstvena Rusija "ne podržava ishitrene i nedovoljno promišljene predloge za ograničavanje ili zabranu video-igara" - iako je šest mjeseci ranije i sam javno podržao zabranu popularne igre Roblox.
Jevgenij Podubni, istaknuti ratni izvještač državne televizije i jedan od glavnih izbornih kandidata Jedinstvene Rusije, rekao je da je stranka protiv "drske, glupe i štetne cenzure umjetnosti" - naizgled zaboravljajući da su poslanici te stranke 2024. glasali za zabranu "propagande droge" u umjetnosti.
Drugi poslanici su odustali od predloga stranke da se Rusi primoraju da vade nove pasoše kada napune 60 godina, da se vještačka inteligencija strože reguliše, pa čak i da se fotografi obavežu da dobiju državnu licencu za fotografisanje novorođenih beba, objavio je nezavisni portal Agentstvo.
Ivan Filipov, autor knjige o ruskoj proratnoj blogerskoj zajednici koja uskoro izlazi, rekao je da je promjena strategije prema Jedinstvenoj Rusiji simbol sve veće Putinove izolacije.
"Godina je 2026. Front je bezizlazna mašina za mljevenje mesa, zemlja stoji u redovima za benzin, rakete i dronovi svakodnevno pogađaju rafinerije i fabrike oružja, a Krim je gotovo postao ostrvo", napisao je nedavno na Fejsbuku.
"U takvim uslovima, učiniti Putina licem najnepopularnije stranke u zemlji dok tone jeste neobjašnjiva odluka koju je mogao donijeti samo neko ko živi u paralelnoj stvarnosti", dodao je Filipov.
Mihail Vinogradov, politički analitičar povezan s Kremljom koji je prisustvovao konferenciji Jedinstvene Rusije, rekao je da Kremlj pokušava da drži nezadovoljstvo javnosti pod kontrolom.
"Problemi se priznaju, ali se ne tretiraju kao kritično važni... Zato se klade na to da će pregrmjeti rast društvenog nezadovoljstva i sačekati povratak statusa kvo. Ako se to dogodi."
Ekonomski pesimizam najviši u posljednje dvije decenije
Rusi su pesimističniji u pogledu stanja ekonomije nego u bilo kom trenutku u posljednjih 20 godina, a većina kaže da se životni standard pogoršava, saopštila je organizacija za istraživanje javnog mnjenja Galup u juče objavljenoj anketi.
Galup je naveo da je 60 odsto ispitanika u Rusiji reklo da se ekonomski uslovi u gradu ili oblasti u kojoj žive pogoršavaju, dok je samo 27 odsto smatralo da se poboljšavaju, a devet odsto da ostaju isti, prenio je Rojters rezultate istraživanja.
Na pitanje o životnom standardu, 56 odsto je reklo da se pogoršava, 29 odsto da se poboljšava, a 14 odsto da ne vidi promjene.
Telefonska anketa među 1.000 Rusa, sprovedena od 14. marta do 6. maja, odražava sumorno raspoloženje i prije oštrog pogoršanja situacije sa snabdijevanjem gorivom ovog mjeseca.
Povjerenje u rusku vojsku palo je na 66 odsto, utvrdio je Galup, sa 80 odsto iz 2022, godine ruske invazije punog obima na Ukrajinu, dok je povjerenje u vladu u istom periodu palo na 53 odsto, sa 66 odsto.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
