Alis Vajdel – najjača u najjačoj partiji

Alternativa za Njemačku (AfD) je na stranačkom kongresu ponovo potvrdila ambiciju da preuzme vlast u Njemačkoj.

Na završetku skupa u glavnom gradu savezne pokrajine Tiringije, Erfurtu, ponovo izabrana kopredsjednica Alis Vajdel poručila je: „Mi smo najjača politička snaga. Mi smo narodna stranka sa 30 odsto podrške. I mi ćemo vladati.“ Pritom se pozvala na aktuelna istraživanja javnog mnjenja.

Prethodno su delegati potvrdili tandem na čelu stranke. Vajdel, koja je na izborima za Bundestag 2025. bila nositeljka liste AfD-a, malo je poboljšala svoj rezultat u odnosu na izbore prije dvije godine i osvojila 81,3 odsto glasova.

Njen kopredsjednik Tino Krupala, s druge strane, izgubio je znatan dio podrške i dobio samo 70 odsto glasova. To se smatra upozorenjem za njega, s obzirom da taj dvojac nije imao protivkandidate.

Za Vajdel je još važnije to što su na izborima za predsjedništvo izabrane brojne njene pristalice, dijelom i u direktnim nadmetanjima između kandidata. Time je ta doktorka ekonomskih nauka dodatno učvrstila uticaj na političko usmjerenje AfD-a.

Unutar stranke i u medijima već se duže vrijeme raspravlja o njenoj ambiciji da u budućnosti sama vodi AfD.

Vjetar u leđa krajnjoj desnici

Sastav predsjedništva ukazuje na to da će AfD i ubuduće politički insistirati na radikalnom distanciranju od ostalih stranaka. Čak šest od 14 članova novog sastava predsjedništva dolazi iz pokrajinskih organizacija koje njemačke službe za zaštitu ustavnog poretka vode kao dokazano desničarsko ekstremističke.

U stranački vrh ulazi Žan-Paskal Hom, političar krajnje desnice koji je ujedno i predsjednik novog stranačkog podmlatka „Generacija Njemačka“.

U prošlosti je Hom zbog veza sa ekstremističkim krugovima morao da napusti posao u poslaničkom klubu AfD-a u parlamentu savezne pokrajine Brandenburg.

U predsjedništvu će ubuduće sjedjeti i Štefan Meler iz Tiringije, jedan od najbližih političkih saradnika Bjerna Hekea. Heke je 2025. godine u dva navrata pravosnažno osuđen na novčane kazne jer je više puta koristio slogan zločinačke SA iz perioda nacizma. Njegov bliski saradnik Meler u predsjedništvu trebalo bi da bude zadužen za odnose sa njemačkim bezbjednosnim službama.

Služba za zaštitu ustavnog poretka protiv AfD-a

Naime, njemačka unutrašnja obavještajna služba predstavlja trn u oku AfD-u. U već pet saveznih pokrajina – Brandenburgu, Donjoj Saksoniji, Saksoniji, Saksoniji-Anhalt i Tiringiji – AfD je klasifikovan kao dokazano ekstremistička organizacija.

U još šest pokrajina, kao i na saveznom nivou, stranka se vodi kao sumnjiv slučaj desnog ekstremizma i nalazi se pod nadzorom.

Razlog su omalovažavajuće izjave brojnih članova stranke usmjerene protiv parlamentarne demokratije i nezavisnog pravosuđa. Posebno je značajno to što političari AfD-a dovode u pitanje pravnu jednakost njemačkih građana, naročito kada je riječ o migrantima, muslimanima ili crncima.

I novi član saveznog stranačkog odbora Štefan Meler u prošlosti je dovodio u pitanje jednakost njemačkih građana. Tako je, na primjer, 2023. na platformi Tviter, napisao: „O tome da li je neko Njemac odlučuje ono što ima između ušiju, a ne ono što piše na papiru.“

Za razliku od prethodnih godina, političke borbe za moć na stranačkom kongresu ovog puta protekle su bez ozbiljnijih sukoba i podjela. Na ranijim skupovima AfD-a dolazilo je do žestokih obračuna i otvorenih napada na bini. U više navrata predsjednici stranke bili su poslije oštrih verbalnih sukoba prinuđeni da podnesu ostavku.

Stranačka disciplina u prvom planu

U Erfurtu je, međutim, sve bilo podređeno disciplini. Budući da će se tokom 2026. održati još tri važna izbora za parlamente saveznih pokrajina, a AfD u Saksoniji-Anhalt i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji prvi put želi da osvoji dovoljnu većinu i postavi predsjednika pokrajinske vlade, nijedan sukob nije smio da naruši povoljne rezultate stranke u anketama. U tome su uspjeli.

Ali, izostankom otvorenih sukoba izostale su i političke rasprave. Ponovo izabrana kopredsjednica Alis Vajdel uglavnom se uzdržala od konkretnih izjava. Ostala je pri opštoj kritici politike njemačkih vlada tokom posljednjih 20 godina.

„Spasavanje eura, spasavanje izbjeglica, spasavanje klime, spasavanje Ukrajinaca, uz istovremenu dosljednu deindustrijalizaciju i katastrofalnu energetsku politiku, previše opterećuju ljude u našoj zemlji“, rekla je Vajdel.

U prošlosti su ona i AfD tražili povratak nuklearnoj energiji, obnovu isporuka ruskog gasa, ukidanje mjera zaštite klime i prestanak njemačke podrške Ukrajini, koju je Rusija napala 2022. i koja se od tada brani od agresije.

Na kongresu se Vajdel zadržala na tvrdnji da AfD želi da preuzme odgovornost za vođenje države. Nije predložila nikakve konkretne mjere.

Umjesto toga, uz oduševljeno odobravanje delegata, pozvala je na njemački nacionalni duh: „Obojimo cijelu zemlju u crno, crveno i zlatno. Crno, crveno i zlatno – to živimo! To su naše boje!“

Mirni protesti u Erfurtu

Stranački kongres AfD-a u Erfurtu pratili su uglavnom mirni protesti, mada je dio demonstranata pokušao da blokira ulazak delegata AfD-a u salu, pa je intervenisala i policija.

Prema procjenama, okupilo se više desetina hiljada ljudi. Proteste su organizovali sindikati, Katolička i Protestantska crkva, političke stranke i brojne druge organizacije.

Na jednom skupu Jens-Kristijan Vagner, direktor Memorijalnog centra nekadašnjeg koncentracionog logora Buhenvald u Tiringiji, poručio je AfD-u:

„Remigrirajte u udžbenike istorije!“, aludirajući na ranije iznijete zahtjeve nekih političara AfD-a da se stranci iz Njemačke „remigriraju“, što znači da budu protjerani iz zemlje, uključujući i one koji tamo već godinama legalno žive.