Zašto terorista iz Berlina nije bio u zatvoru?

Malo je reći da je Abdul B. (21), njemački državljanin libanskog porijekla, „bio poznat policiji“.

B. je ubijen u nedjelju (26. jul) u akciji policije u baštenskom vikend-naselju u četvrti Špandau pošto je dan ranije u centru Berlina, tokom Parade ponosa, kombijem usmrtio jednu ženu i povrijedio još 29 osoba.

„Znamo da je počinio brojna krivična djela, da je simpatisao terorizam, da je bilo i jedne presude koja je preinačena u uslovnu i da se državno tužilaštvo žalilo na tu odluku“, nabrajao je ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint.

A onda je upitao ono što pitaju mnogi: kako neko tako opasan može da bude na slobodi?

Htio da se priključi Islamskoj državi

B. je, naime, bio na listi „potencijalno opasnih osoba“ (na njemačkom: Gefährder) gdje završavaju oni kod kojih se sumnja na toliku radikalizaciju da bi mogli da počine najteža teroristička djela, iako konkretni planovi još ne postoje ili nisu otkriveni.

Jer, B. je prošle godine pokušao da se priključi terorističkoj Islamskoj državi u Siriji. Uhapšen je u Libanu, gdje je tri mjeseca proveo u zatvoru.

Priveden je odmah po povratku avionom u Njemačku i bio je u pritvoru sve do 12. maja ove godine, kada ga je Sudsko vijeće za maloljetnike i mlađe punoletnike osudilo na 22 mjeseca zatvora. Jedna od tačaka bila je priprema teškog nasilnog djela protiv države – dakle, terorizam.

Sud je pak za šest mjeseci odložio odluku da se B. pusti na uslovnu slobodu, što je moguće u maloljetničkom pravu, kako bi se vidjelo da li će se počinilac „popraviti“.

No, konačnu odluku je ovaj trebalo da dočeka van zatvora jer, po objašnjenju suda, „istražni pritvor prevashodno služi obezbjeđivanju krivičnog postupka i ne predstavlja kažnjavanje unaprijed“.

Protiv toga je državno tužilaštvo podnijelo žalbu, tražeći žešću kaznu, tako da je Abdul B. na kraju umro bez pravosnažne presude.

„Igranje“ oružjem

B. je bio pod prismotrom službi, ali ona nije bila 24-časovna. Početkom jula je izvršen još jedan pretres na njegovoj adresi u berlinskoj četvrti Šeneberg, nakon što je na društvenim mrežama pozirao sa naizgled oružjem. Kako je saopštilo tužilaštvo, nađeno je samo oružje-igračka.

Prema izvorima iz istrage, B. je ovog ponedjeljka (27. jul) trebalo da se pojavi na trećem „dobrovoljnom terminu“ u savjetovalištu za deradikalizaciju.

Ondje još nisu bili formirali konačno mišljenje u njemu. U protokolima se navodi da je na prva dva sastanka djelovao prijateljski i prilagođeno, ali savjetnici nisu bili uvjereni da svemu pristupa ozbiljno.

I berlinski gradonačelnik Kaj Vegner (CDU) bio je začuđen postupcima sudova. „Ne želim da dajem ocjene, u pitanju je nezavisnost pravosuđa, ali ostao sam bez riječi“, rekao je on za berlinski javni servis RBB.

Prema istraživanju javnih servisa NDR, WDR i lista Zidojče cajtung, Abdul B. je na radaru njemačkih službi još otkako je bio petnaestogodišnjak. Bio je aktivan u islamističkom miljeu u Berlinu. Kao dječak je kažnjavan zbog fizičkog nasilja, krađe i iznude.

Rasprava o maloljetničkom pravu

Stručnjak za terorizam Peter Nojman sa Kraljevskog koledža u Londonu kaže da je njemački krivični zakonik isuviše blag kad su u pitanju djela povezana sa terorizmom.

„Povrh toga, mi imamo drukčije krivično pravo za maloljetnike i mlađe punoljetnike, a navodni napadač je baš pod to potpadao“, rekao je Nojman za drugi program njemačke televizije. Kaže, misao-vodilja je da vaspitni aspekt bude u prvom planu, ispred zaštite javnosti od mogućih djela. O tome, kaže Nojman, valja razmisliti.

U Njemačkoj djeca mlađa od 14 godina nisu krivično odgovorna. Na grupe od 14 do 17 kao i od 18 do 20 godina primjenjuje se blaže maloljetničko pravo, iako se na mlađe punoljetnike ne primjenjuju sve odredbe. Odlučujuće je koliko godina je počinilac imao pri izvršenju djela, bez obzira kada mu se sudi.

Baš je pravo za maloljetnike sada predmet žestokih debata. Nadalje, sve su jači glasovi koji traže više deportacija iz Njemačke, premda bi kod Abdula B. kao njemačkog državljanina to bilo nemoguće.

„Nije ovog puta manjkalo saznanja“, piše list Rajncajtung. „Nema apsolutne bezbjednosti – ali ne smije postati normalno da opasni ljudi poznati policiji budu propušteni. Inače će dalje padati povjerenje u institucije. Baš tome se nadaju ekstremisti.“

Istragu o napadu u Berlinu preuzelo je Savezno tužilaštvo zbog sumnji na terorizam. Iako i za mrtve važi pretpostavka nevinosti, zločin je počinjen kombijem koji je B. iznajmio na svoje ime, a u vozilu je navodno nađen i njegov telefon.

Prema riječima ministra Dobrinta, vodi se istraga o tome da li je bilo saučesnika. A biće, rekao je, i ispitano da li su njemačke institucije zakazale u slučaju Abdula B.