Austrijska koaliciona vlada planira da produži obavezni vojni rok sa šest na devet mjeseci kako bi se prilagodila bezbjednosnom okruženju promijenjenom ratom u Ukrajini, saopšteno je juče.
Oružane snage neutralne Austrije decenijama su uglavnom služile kao svojevrsna snaga civilne zaštite, pomažući hitnim službama tokom prirodnih katastrofa poput poplava i šumskih požara, ili obavljajući granične patrole radi presrijetanja ilegalnih migranata, a ne radi zaustavljanja napredovanja stranih trupa.
Ta država godinama pokušava da ojača i bolje opremi svoju vojsku, za koju vlasti odavno navode da ne bi bila sposobna da odbrani zemlju od ozbiljnog napada neke spoljne sile, piše Rojters.
“Bezbjednosne prilike su se iz temelja promijenile tokom proteklih godina, mjeseci i nedjelja. San o trajnom miru u Evropi definitivno je raspršen ruskom agresijom na Ukrajinu”, kazao je kancelar Kristijan Štoker na konferenciji za novinare u kasarni nedaleko od Salcburga.
Pojavile su se i nove prijetnje, uključujući hibridne napade i sajber ratovanje, rekao je nakon sjednice vlade, u društvu lidera druge dvije vladajuće stranke.
“Ovakav razvoj događaja jasno pokazuje da Austrija u znatno većoj mjeri mora sama da preuzme odgovornost za sopstvenu sposobnost samostalnog djelovanja i zaštitu stanovništva”, dodao je.
Austrija se graniči sa osam država, od kojih su sve osim dvije - zapadnih susjeda Švajcarske i Lihtenštajna - članice NATO-a. Na sjeveru se graniči sa Njemačkom i Češkom, na jugu sa Italijom i Slovenijom, a na istoku sa Slovačkom i Mađarskom.
San o trajnom miru u Evropi definitivno je raspršen ruskom agresijom na Ukrajinu
Austrijski mladići i muškarci trenutno mogu da biraju, uglavnom oko 18. rođendana, između služenja vojnog roka i devetomjesečne civilne službe, tokom koje najčešće rade u ustanovama poput službe hitne pomoći ili doma za stare.
Vlada je saopštila da planira da omogući dobrovoljno produženje takozvane civilne službe za dva mjeseca.
Planira i da uvede model prema kojem bi regruti nakon završetka osnovne vojne službe ostajali u rezervnom sastavu i morali da učestvuju u dodatnim vježbama u roku od deset godina, piše Rojters.
Kako bi vojni rok učinila privlačnijim, vlada planira i određene pogodnosti, poput slobodnih dana i gotovo udvostručavanja mjesečne naknade na 1.000 eura.
Za usvajanje tih izmjena, međutim, biće potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, zbog čega je vladi neophodna podrška opozicionih Zelenih ili krajnje desničarske Slobodarske partije. Ti razgovori još nijesu počeli.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
