SAD razmatraju da odlože ili čak blokiraju imenovanje kandidata predsjednika Emanuela Makrona za novog francuskog ambasadora u Vašingtonu, nakon javnih kritika Francuske na račun stanja ljudskih prava u toj zemlji, rekla su četiri izvora Rojtersu.
Iako odluka još nije donesena, dva izvora su navela da je objava francuske misije pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi izazvala veliko nezadovoljstvo među pojedinim visokim zvaničnicima administracije predsjednika Donalda Trampa.
"SAD su veoma razočarane neodgovornom i uvredljivom retorikom Francuske", rekao je zvaničnik Stejt departmenta, dodajući da Vašington "reaguje na odgovarajući način".
Odlaganje ili odbijanje Makronovog kandidata bilo bi veoma neuobičajeno i moglo bi dodatno produbiti jaz između saveznika, koji su se nedavno sporili zbog carina i rata sa Iranom.
Makron je za novog ambasadora u Vašingtonu predložio Orelijena Lešvalijea, bivšeg saradnika Jelisejske palate i sadašnjeg šefa kabineta ministra spoljnih poslova Žana Noela Baroa. Francuska se nadala da će on stupiti na dužnost do septembra.
Proces imenovanja naišao je na prepreke nakon što je francuska misija pri UN-u u Ženevi objavila poruku na mreži Iks.
Misija je u subotu kritikovala Vašington zato što se pridružio Rusiji, Sjevernoj Koreji i još sedam zemalja koje su glasale protiv produženja mandata visokog komesara UN-a za ljudska prava Volkera Tirka za još četiri godine.
Tirk je oštar kritičar postupanja Izraela u Gazi, a tražio je i istrage smrti ljudi u američkom imigracionom pritvoru.
"SAD su nekada bile svetionik ljudskih prava. Više nijesu", objavila je francuska misija. "Svijet ih više ne sluša."
Tenzije su dodatno porasle u ponedjeljak, kada je američka delegacija napustila sjednicu Savjeta bezbjednosti UN-a o Ukrajini dok je govorio francuski predstavnik, optužujući saveznicu za "neiskreno političko poziranje".
Francuski diplomatski zvaničnik je rekao da podrška Pariza produženju Tirkovog mandata ne isključuje blizak dijalog sa SAD.
"Razlike u mišljenju o jednom glasanju ne dovode u pitanje kvalitet naših odnosa niti sposobnost da sarađujemo", dodao je.
Imenovanje ambasadora u Vašingtonu odvija se po strogo utvrđenoj proceduri. Prije nego što strana vlada imenuje svog predstavnika, mora da dobije povjerljivu saglasnost SAD. Rojters piše da Vašington rijetko odugovlači ili odbija predložene kandidate jer se eventualne primjedbe obično rješavaju iza zatvorenih vrata prije donošenja formalne odluke.
Kritičari tvrde da Makron nedavnim imenovanjima na ključne funkcije nastoji da postavi lojalne kadrove koji bi čuvali njegovo političko nasljeđe i predstavljali protivtežu mogućoj pobjedi krajnje desnice na izborima naredne godine.
Makron, čija je popularnost i dalje niska, nema pravo da se ponovo kandiduje 2027. godine.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
