Koze kao prva linija odbrane od požara u Evropi

Dok napušteno poljoprivredno zemljište širom kontinenta zarasta u lako zapaljivo rastinje, ispaša stoke sve više se vidi kao važan dio zaštite od šumskih požara

486 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Vatrogasci u Francuskoj i Španiji teško uspijevaju da obezbijede dovoljno aviona za gašenje razornih šumskih požara. Sprečavanje budućih požara moglo bi, međutim, da zavisi od toga hoće li biti dovoljno koza, piše „Politiko“.

Ideja o korišćenju stoke na ispaši za pravljenje protivpožarnih pojaseva dobija sve veću podršku kao ozbiljno rješenje, a ove godine su je zvanično podržali Evropska komisija i vodeće udruženje poljoprivrednika. Istraživači navode da je stoka, hraneći se niskim rastinjem i šibljem, pomogla da se ograniči širenje požara u španskim regionima Ekstremadura, Andaluzija i Valensija.

Ipak, iako je riječ o tehnološki jednostavnom rješenju, ono nije jeftino, jer pastiri često zavise od državnih subvencija da bi mogli da žive od svog posla. Još veća prepreka, kažu stručnjaci za kontrolu požara, jeste to što političari naglasak stavljaju na gašenje požara kada već izbiju, umjesto na ulaganje u prevenciju.

„Kao što razumijemo potrebu da finansiramo vatrogasce, tako moramo da prepoznamo i rad pastira“, rekao je Žordi Vendrel, čelnik fondacije Pau Kosta, neprofitne organizacije u Španiji koja proučava upravljanje šumskim požarima.

Dok požari prijete Bordou, francuski poljoprivrednici pomažu vatrogascima tako što pune cisterne za tečni stajnjak vodom i uključuju se gdje god mogu. Ipak, navodi „Politiko“, upravo je nedostatak poljoprivrednika dio problema.

Španija
foto: Reuters

Napušteno poljoprivredno zemljište zarasta u šiblje koje se suši ili ga zamjenjuju osjetljive, jednolične šume koje lako gore. Satelitska opservatorija evropskog svemirskog programa Kopernikus potvrdila je da se najveći požari koji trenutno pustoše Evropu šire u područjima u kojima šume i žbunasto rastinje čine velike, povezane cjeline.

Iako prirodne hrane za koze ima u izobilju, tržište pastirima ne nudi mnogo podsticaja. Hose Marija Kastilja iz španskog poljoprivrednog udruženja ASAJA rekao je da je „nemoguće“ privući mlade da se bave uzgojem koza ako taj posao nije isplativ. Rješenje je, smatra, osnivanje posebnog fonda, po istoj logici po kojoj je Evropska unija 2020. odgovorila na pandemiju koronavirusa.

„Neki kažu da poljoprivrednici koji žive uz granice sa Rusijom treba da dobijaju više novca, jer su prva linija odbrane“, rekao je. Pastiri koji stokom uklanjaju lako zapaljivo rastinje predstavljaju, tvrdi on, „potpuno istu vrstu prve linije odbrane“.

Finansijeri sve više vide katalonski projekat „Vatrena stada“ kao moguću priču o uspjehu, jer povezuje sprečavanje požara sa komercijalnom poljoprivredom.

Projekat se finansira i sredstvima lokalne vlasti iz fondova Evropske unije za poljoprivredu, a uzgajivači koza i ovaca izvode stada na ispašu u određena visokorizična šumska područja koja odredi regionalna vatrogasna služba. Poljoprivrednici potom u lokalnim prodavnicama prodaju sir i jogurt sa posebnom oznakom koja kupcima ukazuje na svrhu projekta.

U različitim djelovima Španije za taj posao koriste se koze, ovce, krave, pa čak i konji. U Kousu se na kupovinu mesa krava koje služe sličnoj namjeni čeka dva mjeseca, a kilogram košta 10 eura.

Neki kažu da poljoprivrednici koji žive uz granice sa Rusijom treba da dobijaju više novca, jer su prva linija odbrane. Pastiri koji stokom uklanjaju lako zapaljivo rastinje predstavljaju potpuno istu vrstu prve linije odbrane

Subvencije nijesu potrebne da bi se podržala neprovjerena ideja, već da bi se obnovio nekadašnji način života, piše „Politiko“.

„Šumama i drugim ruralnim područjima ranije se upravljalo u okviru privrednih djelatnosti koje danas jednostavno nijesu isplative“, rekao je Vendrel. „Zato nema stvarnog podsticaja da se ona održavaju.“

Evropska komisija izdvojila je ispašu kao način na koji domaće životinje mogu pomoći društvima da se prilagode klimatskim promjenama, umjesto da se na njih gleda samo kao na izvor zagađenja. U martovskom dokumentu o sprečavanju šumskih požara Komisija je navela ispašu kao dio rješenja, a tu podršku ponovila je i u novoj strategiji za stočarstvo u Evropi.

Španija
foto: Reuters

Ipak, zagovornici ove prakse zamjeraju Briselu što je malo učinio da je zaista sprovede.

Brojni stručnjaci iz Naučnog savjetodavnog vijeća evropskih akademija kritikovali su prošle godine Evropsku uniju zbog „pretjeranog usredsređivanja na gašenje požara i reagovanje u vanrednim situacijama“, umjesto na sistemska rješenja za preoblikovanje područja podložnih požarima. U preporukama koje su objavili, ispaša stoke navedena je kao jedna od ključnih mjera koje su se „pokazale djelotvornim u smanjenju obima i intenziteta šumskih požara“.

Budžet Evropske unije za poljoprivredu podržava različite mjere zaštite od požara, rekla je portparolka Evropske komisije Luiz Bogi, uključujući ispašu stoke i izgradnju šumskih puteva koji ujedno služe kao protivpožarni pojasevi.

U narednom ciklusu Zajedničke poljoprivredne politike EU, koji će se primjenjivati od 2028. godine, Komisija želi da uvede „prelaznu naknadu“ koja bi poljoprivrednicima pomogla da počnu da se bave pastirstvom, dodala je Bogi. EU sa Evropskom investicionom bankom priprema i program ulaganja u stočarski sektor.

Biće potrebno mnogo koza

U Madridu, jednom od regiona najteže pogođenih požarima, lokalne vlasti takođe računaju na ispašu stoke kao mjeru prevencije. Ranije ove godine najavile su da će životinje sa lokalnih farmi biti puštene na šumsko područje od 3.700 hektara, što će vladu koštati 800.000 eura. Međutim, aktuelni požari već su opustošili 27.000 hektara samo u tom regionu.

Džo Meknorton, koji u Kopernikusu prati šumske požare u realnom vremenu, podržava inicijative za korišćenje ispaše. Ipak, ni one možda neće biti dovoljne u ekstremnim uslovima.

„U teškim uslovima snažan vjetar može prenijeti žar ispred glavnog fronta požara i omogućiti vatri da pređe protivpožarne pojaseve“, rekao je.

Ispaša ne bi trebalo da bude jedino rješenje, rekao je Urbano Fra Paleo sa Univerziteta u Ekstremaduri, ali se bez nje ne može. Bez stoke na ispaši, nisko rastinje će stalno ponovo izrastati, kazao je.

„Donosioci odluka to ne razumiju“, rekao je Fra. „Oni razmišljaju samo o tome kako da upravljaju požarom kada izbije, ali ne i kako da upravljaju predjelom.“

Pogledajte još: