Zašto Kremlj isključuje stranku Jabloko sa izbora

Vrhovni sud Rusije početkom ove nedjelje prihvatio je tužbu koja je dovela do isključenja opozicione stranke Jabloko sa parlamentarnih izbora koji će biti održani od 18. do 20. septembra. Naziv Jabloko, što na ruskom znači "jabuka", izvorno je nastao od početnih slova prezimena trojice osnivača stranke, Grigorija Javlinskog, Jurija Boldireva i Vladimira Lukina. Istovremeno, jabuka je i prepoznatljiv simbol stranke.

Tužbu je podnijela stranka Rodina (Domovina), koja se smatra bliskom Kremlju. Ona optužuje Jabloko da je u svojim izbornim materijalima prekršio autorska prava. Osim toga, iznosi sumnje u ekstremističke aktivnosti i finansiranje iz inostranstva.

Presudu je izrekao sudija Vjačeslav Kirilov, isti onaj sudija koji je ranije zabranio rusku organizaciju za ljudska prava Memorijal i odbacio tužbu protiv ruske zatvorske službe - opozicionog političara Alekseja Navaljnog. Navaljni je proveo nekoliko godina u ruskim zatvorima, a preminuo 2024.

Stotine ljudi pred sudom

Najmanje 500 ljudi okupilo se ispred Vrhovnog suda kako bi podržalo Jabloko. Dijelili su jabuke i pjevali pjesme. Poslije devetočasovnog zasijedanja, pripadnici bezbjednosnih snaga zaprijetili su hapšenjima i odvođenjem mladih muškaraca u vojne centre za regrutaciju.

"Varate se ako mislite da je moguće jednim potezom pera otpisati milione ljudi koji žele mir, slobodu i normalnu budućnost za svoju zemlju", napisao je predsjednik Jabloka Nikolaj Ribakov iste večeri na Telegramu. Stranka, dodao je, nije prekršila ruske zakone i najavio je žalbu na presudu.

Julija Navaljna: Kremlj se uplašio

Osnivač stranke Grigorij Javlinski izjavio je da se vlast boji programa Jabloka, koji poziva na izbore "za mir, slobodu i život bez straha".

"Isključiti sa izbora stranku s takvim programom bez stvarnih razloga znači da politički sistem sam sebe razotkriva."

Tužba se vremenski poklopila sa pozivom ruskih opozicionih političara i kulturnih radnika u egzilu da podrže Jabloko.

Među njima su političarka Julija Navaljna, udovica Alekseja Navaljnog, ali i Ljubov Sobolj, Ilja Jašin i Andrej Pivovarov. Podršku Jabloku pružili su i književnik Dmitrij Bikov, aktivista za ljudska prava Oleg Orlov i druge istaknute javne ličnosti.

Poslije presude oglasila se i Julija Navaljna, čelnica Fondacije za borbu protiv korupcije (FBK), koju je osnovao Aleksej Navaljni. Prema njenim riječima, Kremlj je prvobitno namjeravao da dozvoli Jabloku učešće na izborima. Međutim, vlasti su se potom "uplašile" i odlučile da stranku isključe, tvrdi ona.

Navaljna je na Telegramu napisala da su vlasti primijetile razvoj događaja koji su po svaku cijenu željele da spriječe: ljudi su počeli da se okupljaju i povezuju. Pri tome se manje radilo o podršci samom Jabloku, a više o mogućnosti da milioni Rusa izraze svoj stvarni stav prema Vladimiru Putinu i ratu u Ukrajini.

Andrej Pivovarov, koji živi u egzilu i koordinira mrežu ruskih opozicionara "Konzul Antiratnog odbora Rusije", izjavio je za Dojče vele (DW) da opozicija u podršci Jabloku nije vidjela priliku za brzu političku promjenu ili kraj rata. Cilj je, kaže, bio da se učini vidljivim antiratno raspoloženje u Rusiji.

"Na glasačkom listiću bilo bi desetak stranaka koje podržavaju rat i jedna koja se zalaže za mir. Čak i da je Jabloko ušao u Državnu dumu, rat ne bi bio završen. Ali postalo bi jasno da među Rusima ima mnogo protivnika rata", rekao je Pivovarov.

Dodao je da to raspoloženje neće nestati ni nakon isključenja Jabloka sa izbora.

Šta je Kremlj planirao sa Jablokom?

Politikolog Ivan Preobraženski u razgovoru za DW pretpostavlja da bi isključenje Jabloka moglo da bude posljedica borbe za uticaj između različitih interesnih grupa unutar Kremlja.

Prema toj teoriji, bezbjednosni blok povezan sa Federalnom službom bezbjednosti (FSB) želio je Jabloko kao protivtežu stranci Novi ljudi, koja se smatra projektom Sergeja Kirijenka, prvog zamjenika šefa predsjedničke administracije.

Prema drugoj verziji događaja, upravo je Kirijenko želio da stvori utisak političke konkurencije, ali je pritom potcijenio snagu antiratnog raspoloženja.

Državna vlast potcjenjuje broj protivnika rata u Rusiji koji su spremni da podrže političku opciju koja se zalaže za okončanje rata protiv Ukrajine, smatra Preobraženski. Ankete ukazuju na značajnu potražnju za takvom političkom alternativom.

I prema njegovoj procjeni, Kremlj je prvobitno namjeravao da dozvoli Jabloku nastup na izborima, ali je promijenio odluku nakon što je podrška stranci počela da raste.

Politikolog Mihail Vinogradov vidi još jedan mogući motiv. Veoma slab izborni rezultat Jabloka mogao je Kremlju da posluži kao dokaz da stanovništvo podržava rat. Istovremeno, loš rezultat mogao bi da demoralizuje protivnike rata.

Isključenje Jabloka dodatno otežava nezavisno posmatranje izbora. Stranka više ne smije da šalje svoje predstavnike na biračka mjesta. Do sada je upravo preko njih omogućavala pristup i nezavisnim posmatračima, rekao je za DW ruski izborni stručnjak Roman Udot.

Da li Kremlj drži situaciju pod kontrolom?

Izbori za Državnu dumu održavaju se u vrijeme rastuće nesigurnosti u ruskom društvu, smatra Margarita Zavadskaja iz Finskog instituta za međunarodne odnose (FIIA).

Ona se poziva na podatke ruske Fondacije za javno mnjenje (FOM), koja redovno prati da li među građanima preovlađuju optimizam ili zabrinutost zbog stanja u zemlji. Krajem jula 57 odsto ispitanika izjavilo je da osjeća zabrinutost, što je najviša vrijednost od mobilizacije u jesen 2022. godine.

Iako rezultate istraživanja FOM-a treba posmatrati sa oprezom, ovakav rast usred ljeta pokazuje da "nešto ne ide po planu", smatra Zavadskaja.

Kao razloge navodi sve učestalije napade dronovima, ljudske žrtve, požare u skladištima i glasine o novoj mobilizaciji. Ljeto 2026. za rusko stanovništvo najuznemirujuće je od početka sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu, smatra ona.

Istovremeno dodaje da je vjerovatnije da će broj pristalica rata opadati nego rasti.

Zbog toga bi nervoza mogla da raste i u samom Kremlju: "Za Kremlj bi idealan scenario bili dosadni izbori sa malom izlaznošću i bez značajnijih događaja. Ali to trenutno djeluje malo vjerovatno, jer situacija uoči izbora ne izgleda normalno niti ostavlja utisak da državna vlast u potpunosti drži stvari pod kontrolom", zaključuje Zavadskaja.