Poljski lider krajnje desnice i poslanik u Evropskom parlamentu Gžegož Braun optužen je za negiranje nacističkih zločina zbog nazivanja gasnih komora u Aušvicu "lažnim".
Tužilac je naveo da je Braun, poznat po antisemitskoj retorici, optužen za javno negiranje, "suprotno činjenicama", genocida koji je počinila nacistička Njemačka u koncentracionom logoru Aušvic-Birkenau, za šta je predviđena kazna do tri godine zatvora.
Slučaj se zasniva na dva intervjua koja je Braun dao u julu 2025, prenosi Politiko.
U jednom je izjavio da je "Aušvic sa svojim gasnim komorama nažalost lažan", a u drugom je rekao da su tvrdnje o korišćenju gasnih komora dio "propagandnog narativa" koji podržava "kvazireligiozni kult".
Poslanik Evropskog parlamenta je pozvan kao osumnjičeni u filijalu u Krakovu Poljskog instituta nacionalnog sjećanja, državne institucije ovlašćenog za krivično gonjenje zločina povezanih sa nacističkom okupacijom i komunističkom vladavinom.
Braun se izjasnio da nije kriv, ali nije osporio da je dao izjave.
U Aušvicu je tokom Drugog svjetskog rata ubijeno oko milion Jevreja i oko 100.000 Poljaka, Roma, sovjetskih zatvorenika i drugih.
Evropski parlament je na zahtjev poljskog tužilaštva u martu ukinuo poslanički imunitet Braunu, protiv koga su pokrenuti sudski postupci i zbog drugih djela, uključujući upotrebu aparata za gašenje požara da bi ugasio svijeće upaljene povodom obilježavanja jevrejskog praznika Hanuke u poljskom parlamentu 2023.
Braun je na čelu partije Konfederacija poljske krune, koja prema anketama ima podršku 10,2 odsto birača, nešto više od godinu dana prije narednih parlamentarnih izbora u Poljskoj.
Prema anketi poljskog centra za istraživanje javnog mnjenja COBS, objavljenoj u ponedjeljak, konzervativnu partiju Pravo i pravda podržava 21,3 odsto, a krajnje desničarsku Konfederaciju 14,9 odsto građana.
Lider partije Pravo i pravda Jaroslav Kačinjski je više puta isključivao savez sa Braunovom partijom.
Ipak, kandidat te stranke za premijera Pšemislav Čarnek je rekao da Braun sigurno ne bi bio u njegovoj vladi, ali je odbio da kategorično isključi koaliciju s njegovom partijom.
Ta razlika bi mogla da bude važna posle izbora naredne godine, kada bi fragmentiranoj poljskoj desnici moglo da zatreba svako poslaničko mjesto da formira vladajuću većinu, piše Politiko.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
