Bil Gejts želi da se kasnije ove godine sastane sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, kako bi mu predložio globalne napore za ublažavanje sve većih rizika koje nosi vještačka inteligencija.
Suosnivač Majkrosofta i milijarder rekao je za Rojters da vjeruje da bi Kina mogla pristati na ograničavanje objavljivanja potencijalno opasnih AI modela ako bi Sjedinjene Države prve preuzele inicijativu u tom pravcu.
„Cijeli svijet bi to prihvatio“, rekao je Gejts, koji se sa Sijem sastao prije tri godine, kada je bio prvi strani preduzetnik kojeg je kineski predsjednik primio nakon pandemije.
Gejts je takođe rekao da bi želio da predloži da države prate sposobnost vještačke inteligencije da stvara molekule i izvodi biološke napade - što, kako smatra, ne bi ometalo razvoj tehnološke industrije.
Gejtsov tim radi na finalizaciji sastanka sa Sijem tokom njegove naredne posjete Kini, rekao je njegov portparol. Putovanje je zasad okvirno planirano za novembar, piše britanska agencija.
Predsjednik Si „će možda biti iznenađen koliko sam odlučan po tom pitanju“, rekao je Gejts. Naveo je da Kina štiti djecu od zavisnosti od AI pratilaca, ali smatra da se malo svjetskih lidera ozbiljno priprema za niz mogućih štetnih posljedica razvoja vještačke inteligencije.
„Da, u prošlosti tehnologija nikada nije radila ovako nešto. Ovog puta je drugačije. Ovo je poput evolutivne prekretnice koja zahtijeva izuzetno pažljivo upravljanje politikama na nivou društva u cjelini.“
AI hakerski napadi su užasavajuća pomisao
Gejts je u januaru imao optimističniji stav prema vještačkoj inteligenciji, ali je od tada postao zabrinut zbog toga što ona može da izvodi napade, istovremeno zamjenjuje radna mjesta i stvara psihološku zavisnost kod korisnika.
Na primjer, tehnologije kompanija OpenAI, Antropik i Meta Platforms nedavno su hakovale stvarne internet stranice tokom testova koji je trebalo da budu izolovane procjene sajber bezbjednosti.
„Ovi bezbjednosni incidenti su šokantni i trebalo bi da užasavaju ljude“, rekao je Gejts.
U blogu objavljenom juče, Gejts je pozvao na osnivanje nove međunarodne organizacije koja bi upravljala pitanjima vještačke inteligencije, oslanjajući se na elemente sistema inspekcija nuklearnog naoružanja, međunarodnih pravila u avijaciji i sporazuma o zaštiti ozonskog omotača.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa do sada je u određenoj mjeri kontrolisala distribuciju moćnih AI modela, poput Antropikovog modela Fable 5, ali je veći dio regulative usvojen na nivou saveznih država.
Dok su mnogi tehnološki lideri, poput izvršnog direktora Mete Marka Zakerberga, isticali koristi od vještačke inteligencije, brojni su istovremeno upozoravali i na njene opasnosti. Demis Hasabis, čelnik Google DeepMinda, predložio je formiranje tijela nalik američkoj Regulatornoj upravi za finansijsku industriju, FINRA-i, koje bi moglo da razvija i sprovodi testiranja AI sistema povezanih sa nacionalnom bezbjednošću.
Gejts se slaže sa stavom da bi SAD trebalo da preuzmu vodeću ulogu, ali kaže da se prvo moraju utvrditi kriterijumi na osnovu kojih bi se odlučivalo kada i kako reagovati.
„Možete koristiti model poput FINRA-e, ali to je besmislena rasprava“, rekao je Gejts. „To je kao da kažete: ‘Da li bi trebalo da se sastanemo da razgovaramo o porezima u ovom ili onom restoranu?’“
„Najveći prioritet svijeta”
U svom blogu Gejts je naveo da je „najveći prioritet svijeta“ obezbijediti budućnost vještačke inteligencije koja neće produbiti nejednakost niti dodatno ugroziti ranjive, stavljajući to ispred klimatskih promjena i zdravstvenih kriza.
Dok nastavlja sa sastancima na visokom nivou, Gejts je za Rojters rekao i da planira da se ove jeseni sastane sa britanskim premijerom Endijem Bernamom. U februaru je otkazao pojavljivanje u Indiji nakon što su SAD objavile dokumenta povezana sa seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom. Gejts je ranije rekao da, dok je sa Epstinom sarađivao u vezi sa filantropijom, nije bio svjestan razmjera njegovih zločina.
Njegova fondacija planira da do 2045. potroši 200 milijardi dolara, uz sve veći fokus na vještačku inteligenciju. Sarađuje sa Antropikom na zdravstvenim pregledima u trudnoći uz pomoć AI, kao i sa OpenAI-jem na podršci zdravstvenim radnicima u Ruandi, rekao je Gejts. Dodao je da će razgovarati i sa zaposlenima u Antropiku i OpenAI-ju, kompanijama koje se pripremaju za velike inicijalne javne ponude akcija, o tome kako da njihovo donatorstvo ima što veći društveni uticaj.
Gejts razmatra i različite ideje za ublažavanje društvenih potresa koje bi AI mogao da izazove. Zamislio je, između ostalog, oporezivanje prihoda kompanija koje koriste „tokene“, odnosno rezultate rada vještačke inteligencije, kako bi zamijenile ljudski rad. Taj novac mogao bi da se koristi za finansiranje socijalne zaštitne mreže.
Takođe je rekao da bi društvo trebalo da sačuva do 40 odsto sadašnjih poslova za ljude. U blogu je naveo da je njega koju je njegov otac primao dok je bolovao od Alchajmerove bolesti bila „nezamjenjivo ljudska“.
Gejts je rekao i da protesti lokalnih zajednica usmjereni protiv data centara ne sagledavaju širu sliku.
„Sačekajte dok zaista ne poremetite tržište rada“, rekao je.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
