Tabor koji se zalaže za "ne" poveo je rano jutros, prema djelimičnim rezultatima referenduma na Islandu o tome da li treba započeti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, objavio je javni servis RUV, prenosi agencija Rojters.
Na osnovu prvih prebrojanih 152.000 glasova, od ukupno 270.000 građana sa pravom glasa, 50,1 odsto bilo je protiv predloga vlade da se pregovori ponovo pokrenu, dok je 49,9 odsto bilo za, prenio je RUV. Podaci o izlaznosti nijesu bili dostupni.
Pouzdan rezultat možda neće biti poznat prije podna, saopštili su izborni zvaničnici. Glasanje je završeno u subotu u 22 časa po lokalnom vremenu (00:00 po srednjeevropskom), nakon čega je počela složena operacija dopremanja glasačkih listića iz gradova i seoskih biračkih mjesta avionima, brodovima i automobilima.
U petak je Galupova anketa pokazala da se tijesna većina protivi predlogu vlade o ponovnom otvaranju pregovora, što predstavlja promjenu u odnosu na ranija istraživanja koja su ukazivala na blagu prednost pristalica obnove pregovora.
Pristalice kampanje "da", koje podržavaju pregovore, navode da bi članstvo u Uniji moglo da doprinese smanjenju visokih kamatnih stopa i pruži veću sigurnost u svijetu uzdrmanom ratom u Ukrajini i retorikom američkog predsjednika Donalda Trampa o pripajanju Grenlanda, još jednog arktičkog ostrva.
Pristalice kampanje "ne" tvrde da bi članstvo u EU ugrozilo suverenitet Islanda i njegova ribolovna područja.
NE PROPUSTITE
Referendumska kampanja podstakla je raspravu o mjestu Islanda u svijetu, rekla je premijerka Kristrun Frostadotir novinarima nakon što je u subotu glasala u glavnom gradu.
"Ovo je veliki dan. Godinama smo čekali da dobijemo priliku da glasamo", rekla je Frostadotir, dodajući da će njena vlada nastaviti da radi bez obzira na ishod.
Iako bi pobjeda opcije "da" otvorila put za razgovore sa Briselom, prema islandskom zakonu morao bi da bude održan i drugi referendum, vjerovatno nekoliko godina kasnije, na kojem bi se odlučivalo o samom članstvu u EU.
Stara pitanja, nova hitnost
Island je prvi put podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, usred finansijske krize koja je pogodila malu i izloženu privredu zemlje. Euroskeptična vlada prekinula je pregovore 2013. godine.
Geopolitička previranja, uključujući rat na Bliskom istoku i američke uvozne carine, dala su novu hitnost pitanju o kojem Islanđani sa prekidima raspravljaju već decenijama.
Ivo Egil Macuga Arnason, 19-godišnji student koji je u subotu glasao u Rejkjaviku, rekao je da je podržao pokretanje pregovora.
"Mislim da će ovo mnogo uticati na moj život, odnosno na to da li ćemo ući u Evropsku uniju ili ne", rekao je za Rojters.
Kamatne stope i troškovi života
Rasprava na Islandu više je bila usredsređena na kamatne stope, ribolovna prava i troškove života nego na bezbjednost.
Island se već duže vrijeme suočava sa visokom inflacijom i visokim kamatnim stopama, zbog čega su stambeni krediti skupi. Pristalice opcije "da" tvrde da bi članstvo u EU, a eventualno i uvođenje eura, moglo da donese olakšanje. Kamatna stopa islandske centralne banke iznosi osam odsto, u poređenju sa 2,25 odsto Evropske centralne banke.
"To ne bi riješilo strukturne slabosti Islanda, ali bi moglo da postane katalizator za zdraviju ekonomiju", rekao je glavni ekonomista Vilhjalmur Hilmarson iz "Viske", jednog od najvećih sindikata na Islandu.
Liderka opozicije Gudrun Hafsteinsdotir, koja predvodi kampanju "ne", tvrdi da se ekonomski argumenti preuveličavaju.
"To nijesu problemi koje će Brisel riješiti umjesto nas. To su problemi koje islandski političari moraju da riješe", rekla je.
Ragnhildur Skarphedinsdotir (70), kazala je da se Island dobro snalazi samostalno i da će glasati "ne".
"Ako ostanemo nezavisni kao što jesmo, sa optimizmom gledamo u budućnost", rekla je prije nego što je glasala u Rejkjaviku.
Ribarstvo kao ključna tačka spora
Prema pravilima EU, ribolovne kvote određuju se, između ostalog, na osnovu istorijskih obrazaca ribolova. Pojedini zvaničnici tvrde da bi Island zbog toga zadržao kontrolu nad svojim vodama, pošto nijedna zemlja EU tamo nije lovila ribu decenijama.
Hafsteinsdottir tvrdi suprotno.
"Znam da će Evropska unija izaći sa određenim obećanjima o fleksibilnosti, naročito na početku, ali znamo da to neće trajati zauvijek", kazala je.
U memorandumu Ministarstva vanjskih poslova procjenjuje se da bi pregovori o pristupanju mogli da počnu do kraja 2026. godine i da bi trajali od 18 do 24 mjeseca ukoliko subotnje glasanje bude u korist ponovnog pokretanja pregovora.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
