Na godišnjicu početka Drugog svjetskog rata poljski predsjednik zahtijeva reparacije od Njemačke

Kraj spomenika herojima koji su branili vojnu kasarnu i magacin tokom septembra 1939. godine od njemačkih napada Navrocki je podsjetio da je u toj tragediji koja se ne smije zaboraviti poginulo 17 odsto stanovnika Poljske, šest miliona, od kojih su inače polovina bili poljski Jevreji, a 90 odsto su bili civili

528 pregleda 0 komentar(a)
Karol Navrocki, Foto: REUTERS
Karol Navrocki, Foto: REUTERS

Poljski predsjednik Karol Navrocki danas je u Gdanjsku na godišnjicu izbijanja Drugog svjetskog rata zatražio od Njemačke reparacije i odštetu zbog zločina tokom tih ratnih godina, kako Varšava ne bi morala da uzima kredite za novo oružje.

Premijer Donald Tusk apelovao je da pouka iz ratnih strahota koje su počele 1. septembra 1939. godine mora da bude solidarnost saveznika.

"Apelujem ovdje, na Vesterplate na kancelara Njemačke, na njemački narod: riješimo pitanje reparacija i odštete imajući na umu istorijsku pravdu, ali i budućnost", kazao je Navrocki tokom glavne svečanosti obilježavanja 87. godišnjice izbijanja Drugog svjetskog rata.

Kraj spomenika herojima koji su branili vojnu kasarnu i magacin tokom septembra 1939. godine od njemačkih napada Navrocki je podsjetio da je u toj tragediji koja se ne smije zaboraviti poginulo 17 odsto stanovnika Poljske, šest miliona, od kojih su inače polovina bili poljski Jevreji, a 90 odsto su bili civili.

"Istinska kategorična saveznička deklaracija o Poljskoj zahtijeva da nam naši saveznici iz Berlina i naši susjedi isplate obeštećenje koje će Poljska uložiti u oružane snage, u poljsku vojnu industriju, da ne moramo da uzimamo zapadne kredite, da dobijemo šta nam pripada", rekao je poljski predsjednik.

Pravno kontroverzno i sporno pitanje reparacija otvaraju u poljskoj opoziciji konzervativni nacionalisti koji su, dok su do jeseni 2023. godine bili na vlasti, izračunali da bi Njemačka morala Poljskoj da isplati oko 1,3 biliona eura, a argument da se Poljska pedesetih godina zvanično odrekla reparacija ne priznaju jer je, kako ističu, tada komunistička Poljska bila samo satelit SSSR-a.

Navrocki je danas optužio Njemačku, ali i druge saveznike na Zapadu, uključujući i one s druge strane Atlantika, da ne znaju ili ne žele da vide istinu da Nijemcima nije ni bio potreban Hitler da preziru Poljake.

"Ako Evropa treba da bude zajedno, savezništvo pravo, ostvari se dobro susjedstvo ili prijateljstvo, potrebna su nam konačno djela, a ne samo lijepe i prijatne riječi", rekao je Navrocki.

Poljski predsjednik zahvalio je svim Poljacima i Nijemcima koji ulažu napore da se problem što poljske žrtve njemačkih zločina nemaju svoj spomenik u Berlinu konačno riješi, premda je vlada poljskog premijera Donalda Tuska uspjela već da se dogovori sa Njemačkom da se stvar ubrza i na mjestu je već improvizovani simbolični spomenik.

"To nije istinsko savezništvo ni prijateljstvo ako ne možemo da postavimo spomenik poljskim žrtvama Drugog svjetskog rata u Berlinu. Ako poljska manjina nema ista prava kao njemačka u Poljskoj", rekao je ipak danas Navrocki.

Poljski premijer Donald Tusk apelovao je danas na godišnjicu sa Vesterplate na solidarnost saveznika i da ona ne ostane prazno slovo na papiru, a uz tu lekciju izvučenu iz ratnih stradanja dodao je i drugu - da Evropa ne smije da dozvoli da je ponovo preplavi fašistički talas.

"Ne smijemo da dozvolimo nikome, ni ovdje kod nas kod kuće u Poljskoj, ni u Evropi, ni u SAD da se dopusti recidiva fašističkog talasa agresije i prezira. Tada bi uzaludno bilo junaštvo naših vojnika, ovdje na Vesterplate, na Helu, Zemaljske armije, onih koji su jurišali na Monte Kasino", rekao je Tusk.

Istoričari kao početak Drugog svjetskog rata simbolično uzimaju prve salve sa njemačke krstarice Šlezvig-Holštajn na poljsku malu vojnu postaju na Vesterplate kraj Gdanjska, iako je rat za Veliku Britaniju i Francusku počeo 3. septembra, kada su one objavile rat Njemačkoj.

Rusija kao početak tog Velikog otadžbinskog rata uzima tek napad Hitlera na Sovjetski Savez 22. avgusta 1941. godine, a za SAD je rat počeo takođe tek 7. decembra 1941. japanskim napadom na luku Perl Harbor.

Pogledajte još: