Rojters: Duboko u arktičkim vodama, saveznici u NATO-u osujetili ruski plan za sabotažu podmorskih kablova

Duboko u arktičkim vodama, u blizini udaljenog arhipelaga Svalbard, saveznici u NATO-u ovog proljeća otkrili su ruske podmornice kako uvježbavaju upotrebu tajnog oružja osmišljenog da bez tragova onesposobi ključne podmorske kablove, piše danas agencija Rojters.

Tajnu rusku operaciju, koju su za Rojters opisala dvojica zapadnih zvaničnika, izvela je moskovska uprava za podvodno ratovanje GUGI, koristeći dubokomorske podmornice za simulaciju upotrebe sofisticirane i razorne tehnologije.

Zajednička operacija Velike Britanije, Norveške i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) pratila je ruska plovila i suočila se s njima na moru, kazala su dvojica zvaničnika, koji su govorili pod uslovom anonimnosti.

Ruska plovila spriječena su da završe vježbu i na kraju su napustila područje, piše Rojters u tekstu "Saveznici u NATO-u osujetili ruski plan za sabotažu podmorskih kablova".

Velika Britanija i Norveška objavile su u aprilu da su otkrile tajnu rusku operaciju u arktičkim vodama. Međutim, otkriće novog oružja, lokacija operacije i učešće SAD do sada nijesu bili objavljeni.

Suočavanje u morskim dubinama dogodilo se u trenutku kada pojedini zapadni obavještajni zvaničnici strahuju da Kremlj pojačava sabotažne operacije u Evropi i priprema se za sukob sa NATO-om.

Neki američki obavještajni analitičari sve su više zabrinuti da bi Rusija mogla da testira NATO-ov sporazum o uzajamnoj odbrani, poznat kao Član 5, kazala su trojica američkih zvaničnika. Ako to učini, uništavanje podmorskih kablova moglo bi da bude ključni dio takvog pokušaja, rekli su zapadni zvaničnici.

Kablovi, koji nijesu deblji od baštenskog crijeva i leže na morskom dnu ili su zakopani neposredno ispod njega, od ključnog su značaja za globalnu internet povezanost i finansijske transakcije. Njihov ekonomski i strateški značaj činio ih je metama i u ranijim sukobima, uključujući Prvi i Drugi svjetski rat, kada su bili presudni za prenošenje naređenja telegrafom ili telefonom.

Dva podmorska optička kabla, duga po 1.400 kilometara, koja povezuju Svalbard sa kopnenim dijelom Norveške, nalaze se na dubini i do 2.700 metara ispod površine mora. Njima se prenose ogromne količine satelitskih podataka preuzetih u satelitskoj zemaljskoj stanici SvalSat, najvećoj na svijetu, koja je dio NASA-ine mreže "Near Space Network".

Rusko Ministarstvo odbrane nije odgovorilo na zahtjev za komentar o incidentu. Kremlj dosljedno negira da sprovodi sabotažne operacije u zemljama NATO-a ili da planira bilo kakvu konfrontaciju.

Pojedini zapadni zvaničnici tvrde da je Moskva posljednjih mjeseci pojačala aktivnosti usmjerene protiv evropskih država, u vrijeme kada je linija fronta u Ukrajini uglavnom postala statična.

Zemlje među kojima su Poljska, Litvanija i Rumunija potvrdile su različita kršenja. Nedavno je pokušaj napada dronom na aerodrom Lajpcig/Hale u avgustu izazvao niz reakcija Njemačke, uključujući zatvaranje ruskog konzulata u Bonu i kulturnog centra u Berlinu.

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif u avgustu je posjetio kolege iz obavještajnih službi u Moskvi, dijelom kako bi upozorio Rusiju da ne pojačava sabotažne operacije u Evropi, kazale su dvije osobe upoznate sa tim pitanjem.

Rojters nije mogao da utvrdi da li je Retklif pokrenuo pitanje tajnih ruskih podmorskih operacija. Kremlj nije želio da kaže o čemu se razgovaralo niti da pruži dodatne detalje.

Arktička vježba

U isto vrijeme dok su trajala suočavanja na moru, britanski i norveški zvaničnici predstavili su svoja saznanja Moskvi kako bi pokazali da znaju za novu tehnologiju – nadajući se da bi to moglo da navede Rusiju da oklijeva prije nego što je upotrijebi, kazala su dvojica zapadnih zvaničnika.

Rusija nije oštetila nijedan kabl. Vježba je bila usmjerena na simulaciju upotrebe te tehnologije u slučaju sukoba sa NATO-om, rekli su zvaničnici. Nijesu željeli da iznesu detalje o načinu na koji tehnologija funkcioniše.

Upitan za komentar, NATO je Rojters uputio na norveške i britanske vlasti.

"Našom zajedničkom operacijom poslali smo Rusiji jasnu poruku da ne može tajno da djeluje. Ruskim vlastima smo nedvosmisleno stavili do znanja da će svaki pokušaj napada na našu kritičnu infrastrukturu biti otkriven i da će imati posljedice. Nikome nije u interesu da se pojačavaju tenzije na krajnjem sjever", kazao je norveški ministar odbrane Tore Sandvik u saopštenju.

Britansko Ministarstvo odbrane ukazalo je na izjave od 9. aprila u kojima je potvrđeno da je ruska Glavna uprava za dubokomorska istraživanja, poznata po ruskoj skraćenici GUGI, pokušavala da sprovodi tajne aktivnosti u norveškim i britanskim vodama i u njihovoj blizini. Vašington i London uveli su sankcije toj tajnovitoj upravi.

Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentar. CIA nije željela da komentariše.

Svaka eskalacija između Rusije i NATO-a mogla bi brzo da istakne strateški značaj ledenog morskog prostora između južnog dijela arhipelaga Svalbard i kopnene Norveške, poznatog kao "Bear Gap", kazao je jedan od zapadnih zvaničnika.

Da bi stigle do Atlantika, ruske nuklearne podmornice bazirane na poluostrvu Kola morale bi da pređu taj morski pojas širok oko 400 milja, prije nego što prođu pored udaljenog norveškog vulkanskog ostrva Jan Majen.

Velika Britanija je ove sedmice saopštila da je u avgustu rasporedila snage na Jan Majenu (norveško vulkansko ostrvo u Sjevernom ledenom okeanu), zajedno sa norveškim i američkim saveznicima, u okviru vježbe čiji je cilj bio da se pokaže sposobnost NATO-a za zajedničko djelovanje na krajnjem sjeveru.

Norveška planira da do 2028. uspostavi novi optički kabl koji će povezivati Svalbard i Jan Majen sa kopnom.

"Rastuća ruska prijetnja"

Saveznici u NATO-u usredsredili su se na bezbjednost podmorske infrastrukture nakon što su 2022. uništena tri od četiri podmorska gasovoda Sjeverni tok, kojima je Njemačka snabdijevana ruskim gasom. Njemački tužioci optužili su jednog Ukrajinca koji je u vrijeme napada bio pripadnik specijalnih snaga. Ukrajina negira bilo kakvu umiješanost u sabotažu.

Od 2023. godine sve je više brodova koji sporo plove iznad ili u blizini osjetljive podmorske infrastrukture, uključujući cjevovode, električne i telekomunikacione kablove, kako bi mapirali njihove lokacije – aktivnost poznata kao "drifting".

Prošle godine broj takvih aktivnosti u Sjevernom moru porastao je 52 odsto u odnosu na prethodnu godinu, na 13.079 plovila, pokazuju podaci kompanije za analizu pomorskih rizika Vindvord, dok je aktivnost u području Južnog kineskog mora skočila 88 odsto, na 18.401 plovilo.

Istraživanje infrastrukture u međunarodnim vodama nije nezakonito, ali stručnjaci za bezbjednost tako obimno mapiranje smatraju pripremom za sabotažu.

Te aktivnosti i sumnje u ometanje pojedinih kablova podstakle su nove inicijative pokrenute u januaru prošle godine, uključujući NATO-ov sistem nadzora "Baltik Sentri" i "Nordic , koji predvodi Velika Britanija, a koji okupljaju mornarice radi intenzivnijeg patroliranja oko kritične infrastrukture.

U Baltičkom moru – jednom od glavnih područja nadzora – aktivnosti "driftinga" tokom 2025. smanjene su pet odsto u odnosu na prethodnu godinu, na 526 plovila, pokazuju podaci Vindvorda. Kompanija navodi da je najmanje 11 podmorskih kablova u Baltiku oštećeno ili presječeno od oktobra 2023. do kraja prošle godine.

"Trenutna procjena je da su Rusija i Kina vjerovatno najaktivnije i najozbiljnije podvodne prijetnje", kazao je izvršni direktor Vindvorda Ami Danijel.

Globalna mreža energetskih i telekomunikacionih kablova koji se protežu morskim dnom širi se iz godine u godinu, podstaknuta rastom potražnje za podacima i električnom energijom, djelimično zbog razvoja vještačke inteligencije, a pojedini analitičari upozoravaju da Evropa i dalje ostaje ranjiva.

"U posljednjih 25 godina Evropa je istovremeno uradila dvije stvari. Dramatično je povećala stepen u kojem zavisi od infrastrukture na morskom dnu, a dramatično smanjila svoje kapacitete da tu infrastrukturu zaštiti. Sada, sa zakašnjenjem, ponovo izgrađuje te kapacitete, suočena sa rastućom ruskom prijetnjom", kazao je Brus Džouns, viši saradnik Instituta Brukings.