Kada je njemačka savezna vlada 1. septembra javno optužila Rusiju za neuspješni napad dronom na aerodrom u Lajpcigu, najavila je i niz protivmjera. Među njima je i odlučnije djelovanje protiv takozvane ruske „flote u sjenci“.
Riječ je uglavnom o starim, loše održavanim i nedovoljno osiguranim brodovima, prije svega tankerima za prevoz nafte, sa nejasnim vlasničkim strukturama, kojima Rusija pokušava da zaobiđe međunarodne sankcije.
Međutim, zadržavanje takvih brodova nije nimalo jednostavno, kaže za DW Julijan Pavlak, stručnjak za pomorsku bezbjednost iz Fondacije za nauku i politiku (SWP) u Berlinu.
„Međunarodno pomorsko pravo u principu štiti slobodu trgovačke plovidbe“, objašnjava on. „Prevoz takve robe na otvorenom moru sam po sebi nije nezakonit. Problem nastaje kada se djelovi te flote povezuju s takozvanim hibridnim aktivnostima, dakle sa sabotažama, špijunažom, mogućim djelovanjem dronova i drugim sličnim aktivnostima.“
Političarka njemačkih Zelenih zadužena za pitanja bezbjednosti, Sara Nani, smatra da je Njemačka dosad učinila premalo: „Rusi finansiraju rat protiv Ukrajine i svoje agresivno ponašanje prema Evropi pomoću flote u sjenci“, rekla je nedavno za DW.
Prema njenom mišljenju, upravo bi odlučno djelovanje protiv te flote moglo da natjera Moskvu da se vrati pregovorima.
Opoziciona političarka istovremeno optužuje saveznu njemačku vladu za pasivnost: „Druge zemlje to rade na Baltiku, a Njemačka ne. Od ministra unutrašnjih poslova slušam da je to tehnički ili pravno teško. Mislim da je to politička odluka da se ništa ne preduzme. A to je pogrešno.“
Finska kao primjer
Pod „drugim zemljama“ Sara Nani, između ostalog, misli na Finsku. Krajem 2024. tanker Eagle S vukao je sidro po dnu Finskog zaliva i pritom oštetio podmorski elektro-kabl Estlink 2. Finska granična straža tada je zadržala brod.
Iako je finski sud kasnije odbacio optužbe za teško oštećenje imovine, stručnjak za bezbjednost Senke Mararens sa Univerziteta u Kilu ocjenjuje da je reakcija bila uspješna.
„Poslata je jasna poruka drugoj strani: znamo šta radite i zaustavićemo vas“, rekao je za DW. „Poslije toga se vidjelo da je druga strana promijenila ponašanje.“
Pored Finske, oštrije mjere prema sumnjivim brodovima posljednjih godina preduzimaju i Velika Britanija, Francuska i Švedska.
Švedska obalska straža ciljano zaustavlja tankere i teretne brodove za koje se sumnja da pripadaju floti u sjenci.
Ako koriste falsifikovanu dokumentaciju, nijesu dovoljno osigurani ili predstavljaju bezbjednosni i ekološki rizik, brodovi se zadržavaju.
Da li su ruske prijetnje blef?
Jedno od mogućih objašnjenja za njemačku uzdržanost jeste strah od dalje eskalacije sa Rusijom – tim prije što je na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu pobijedio AfD, koji se zalaže za poboljšanje odnosa sa Moskvom, uprkos ratu u Ukrajini.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov njemačke optužbe na račun Moskve čak je nazvao „početkom pravog rata“.
Johanes Peters iz Instituta za bezbjednosnu politiku u Kilu smatra da su takvi strahovi pretjerani.
„Druge evropske države postupaju odlučnije i uprkos ruskoj retorici ništa se nije dogodilo“, kaže on. „Rusija ne eskalira, već uglavnom izbjegava sukob.“
Kao primjer navodi činjenicu da pojedini tankeri danas izbjegavaju švedske vode upravo zbog češćih kontrola.
Nakon pokušaja napada u Lajpcigu kancelar Fridrih Merc poručio je počiniocima hibridnih napada: „Platiće za to.“ Prema mišljenju Petersa, takve izjave stvaraju dodatni pritisak na vladu:
„Ako koristite velike riječi, u jednom trenutku moraju da uslijede i djela.“
Naoružane posade na brodovima
Ipak, kontrole ruskih brodova nose određene rizike. Julijan Pavlak upozorava da ruski ratni brodovi ponekad prate plovila za koja se sumnja da pripadaju floti u sjenci. Osim toga, sve češće se bilježe slučajevi prisustva naoružanih grupa povezanih sa ruskim plaćeničkim organizacijama.
Estonija je to iskusila u maju 2025. Tada je tanker Jaguar ignorisao naređenja estonskih vlasti dok se nalazio u njihovim teritorijalnim vodama.
Kada su Estonci pokušali da ga zaustave radi kontrole, Rusija je podigla borbeni avion. Estonija je na kraju odustala od akcije, a tanker je nastavio put.
„Važno je uzeti u obzir gdje se takve aktivnosti odvijaju“, kaže Pavlak. „Na Baltiku je Rusija geografski mnogo bliže i raspolaže dodatnim mogućnostima, uključujući angažovanje vojnih jedinica.“
Međutim, dodaje da je situacija drugačija u Lamanšu između Francuske i Velike Britanije. „Rusija ne može da prati i štiti svaki brod svoje flote u sjenci.“
Cilj nije zaustavljanje, već poskupljenje
Stručnjak za bezbjednost Johanes Peters naglašava da cilj kontrola nije potpuno uništenje sistema ruske flote u sjenci.
„Nećemo ga ugasiti“, kaže. „Poenta je da se taj sistem optereti dodatnim rizicima, neizvjesnostima i troškovima.“
On navodi konkretan primjer: „Ako umjesto tri broda dnevno može da plovi samo jedan, prihodi padaju za desetine ili stotine miliona. Ako tranzit traje četiri dana duže nego ranije, i to povećava troškove.“
A upravo su prihodi od izvoza nafte, ističe Peters, od ključnog značaja za finansiranje ruskih ratnih aktivnosti.
„Zato svako usporavanje i svaka dodatna kontrola direktno pogađa rusku ratnu ekonomiju.“
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
