Početkom jula ukrajinska vojska pozvala je veliki broj proizvođača da testiraju novu generaciju presretača razvijenih za borbu protiv jurišnih dronova na mlazni pogon, koje je Rusija posljednjih mjeseci koristila sa razornim učinkom.
Prema riječima dva izvora britanske agencije, sve nije proteklo po planu.
Pokazalo se da je mnogim dronovima-presretačima teško upravljati pri brzinama koje su ponekad prelazile 400 kilometara na sat. Neki su se srušili u obližnja polja i šume, rekli su izvori.
Vježba je ukazala na izazov sa kojim se Ukrajina suočava uoči još jedne zime, bez dovoljno zapadnih sistema protivvazdušne odbrane za suprotstavljanje ruskim balističkim raketama i bez jasnog odgovora na brže i moćnije moskovske dronove.
Rusija je tokom tri ljetnja mjeseca povećala upotrebu dronova na mlazni pogon otprilike šest puta, pokazuju podaci ukrajinske vojske koje je Rojters imao na uvid.
Mnogo toga može da se promijeni za dva mjeseca u ratu koji obilježavaju brze tehnološke inovacije. Ipak, jedan visoki komandant u petak je otvoreno priznao da Kijev zaostaje u ključnoj oblasti dronova na mlazni pogon.
“Kada je riječ o mlaznim dronovima, ponovo smo potpuno izgubili inicijativu, to je činjenica”, rekao je Maksim Žorin, zamjenik komandanta 3. armijskog korpusa, na aplikaciji Telegram.
“Rusi su uspostavili masovnu proizvodnju i upotrebu mlaznih Šaheda, a mi čak ne znamo šta da radimo protiv njih.”
Jurij Čerevašenko, zamjenik komandanta ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva, priznao je da razvoj bržih dronova-presretača predstavlja težak zadatak, ali je rekao da je Ukrajina blizu uvođenja čitavog niza jeftinih rješenja za masovnu proizvodnju.
“Uvjeren sam da bismo uskoro mogli da imamo čitavu klasu oružja koje će biti efikasno u borbi protiv bespilotnih letjelica na mlazni pogon”, rekao je on za Rojters.
Nebo nad Kijevom vrvi od mlaznih dronova
Naglo povećanje ruske proizvodnje dronova na mlazni pogon omogućilo je Moskvi da zasipa Ukrajinu, posebno Kijev, ogromnim brojem letjelica koje je zbog njihove brzine mnogo teže oboriti nego njihove prethodnike sa elisnim pogodnom.
Nakon što je Rusija 2022. počela da lansira hiljade jeftinih dronova Šahed na elisni pogon na Ukrajinu, Kijev je razvio sve efikasnije načine za njihovo uništavanje, čime je stopa presretanja povećana na oko 90 odsto.
Moskva je odgovorila ubrzavanjem svojih dronova, što je najnoviji korak u tehnološkoj trci koja oblikuje bojno polje tokom gotovo pet godina rata.
Do promjene dolazi u trenutku kada Rusija nastavlja neumoljivo da koristi znatno moćnije balističke rakete, dok se Ukrajina suočava sa nedostatkom naprednih presretača potrebnih za borbu protiv njih.
Rusija već proizvodi oko 3.000 dronova na mlazni pogon mjesečno, procjenjuje ukrajinska vojna obavještajna služba. Neki podsjećaju na Šahede sa trouglastim krilima, dok drugi imaju cjevasti trup i mala krila, zbog čega više liče na krstareće rakete.
Rusija je u junu lansirala oko 450 dronova koji su letjeli brzinom između 240 i 500 kilometara na sat, dok je taj broj u avgustu porastao na oko 2.850, pokazuju podaci. Tipični dron tipa Šahed, jeftini jurišni dron sa elisnim pogonom, zasnovan na iranskom dizajnu - leti brzinom manjom od 200 kilometara na sat.
Glavni grad Kijev i okolni region bili su najčešće mete, na koje je bilo usmjereno gotovo petina svih lansiranih dronova, pokazuju podaci.
Čerevašenko je rekao da su područja u Kijevu i oko njega, kao i oko crnomorskog lučkog grada Odese, glavnog čvorišta za ukrajinski pomorski izvoz, pretrpjela najveći dio napada.
“U narednom periodu ukupan broj takvih dronova u napadima će rasti”, rekao je Čerevašenko.
Prema njegovim riječima, u nekim napadima udio dronova na mlazni pogon već premašuje 70 odsto.
Mač protiv štita
Posljednjih nedjelja dronovi na mlazni pogon pogađali su mete u centru Kijeva.
“Glavna opasnost tih dronova je u tome što su navođeni, što znači da po komandi operatera mogu da mijenjaju putanju leta i visinu”, rekao je Čerevašenko.
Zvaničnici i vojni analitičari vjeruju da je dron koji je prošle nedjelje pogodio sjedište ukrajinske bezbjednosne službe SBU, pogodivši sa velikom preciznošću kancelariju njenog šefa, bio ručno navođen.
Semjuel Bendet, viši saradnik Centra za novu američku bezbjednost, rekao je da rat u Ukrajini predstavlja stalnu borbu “mača protiv štita”, u kojoj protivnik brzo pronađe odgovor na svaku novu sposobnost i inovaciju.
“Trenutna ruska prednost će vremenom biti umanjena ukrajinskim protivmjerama, u vidu brzih i jeftinih presretača sposobnih da uništavaju dronove na mlazni pogon”, rekao je on.
Kako bi se suprotstavila hiljadama bespilotnih letjelica tipa Šahed koje je Rusija svakog mjeseca lansirala tokom prošle godine, Ukrajina je razvila dronove-presretače koji obično koštaju manje od 2.000 dolara i koji su uspijevali da obore veliki procenat nadolazećih dronova.
Međutim, ta sredstva ne mogu da pariraju dronovima na mlazni pogon.
Boris Dolina, komandant jedinice dronova-presretača, rekao je da je ponekad moguće pogoditi pojedine modele bespilotnih letjelica na mlazni pogon kada uspore radi manevrisanja. Ipak, upozorio je da Rusija već uvodi i usavršava ugrađene sisteme koji otkrivaju objekte koji se približavaju i automatski povećavaju brzinu.
Ukrajina već ima više od hiljadu obučenih timova za upravljanje dronovima-presretačima. Kompanije ubrzano pokušavaju da naprave brže presretače, od kojih su neki i sami na mlazni pogon, ali je, kao što je pokazao neuspjeli test u julu, napredak neujednačen.
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da više od 60 ukrajinskih kompanija radi na sistemima za presretanje dronova na mlazni pogon, iako je samo nekolicina do sada pokazala konkretne rezultate.
Jedan izvor iz ukrajinske industrije dronova rekao je da pojedini prototipovi mogu biti preveliki i prespori za upotrebu u borbenim uslovima, gdje su prilike za gađanje brzih ciljeva veoma kratke.
Nova rješenja
Jedno od rješenja koja najviše obećavaju, prema riječima zvaničnika i stručnjaka, jeste nova generacija jeftinih navođenih raketa. Ukrajinske zalihe skupih raketa za protivvazdušnu odbranu, koje je dobila sa Zapada, ograničene su, a one nikada nijesu ni bile namijenjene za odbranu od masovnih napada mlaznim dronovima.
Čerevašenko je rekao da su neke od novih raketa već na testiranju i da će biti znatno jeftinije od dronova koje bi trebalo da obaraju.
Ukrajina je ranije uspijevala da skrene pojedine ruske dronove sa putanje šaljući im lažne GPS podatke, ali je izvor iz industrije dronova rekao da mnogi mlazni dronovi koriste napredne 16-kanalne antene, zbog čega su veoma otporni na ometanje i prekid signala.
Anatolij Hrapčinski, direktor razvoja u ukrajinskoj odbrambenoj kompaniji Fly Group Ukraine, rekao je za Rojters da pojedinačni sistemi više neće biti dovoljni i da rješenje leži u umreženom pristupu, u kojem više uređaja djeluje kao jedinstven “organizam” kako bi zbunili neprijateljske navigacione sisteme.
“Dron i dalje misli da leti ka svojoj meti, ali njegov autopilot, oslanjajući se na lažne koordinate, postepeno sam mijenja kurs i usmjerava letjelicu dalje od gradova, ka bezbjednim područjima.”
Izvor iz industrije dronova rekao je da bi današnji dronovi-presretači, iako su sporiji od svojih meta, mogli da budu prilagođeni za napade iz čeonog pravca, umjesto da dronove jure otpozadi. Za to bi bili potrebni sistemi za navođenje zasnovani na vještačkoj inteligenciji, sposobni da precizno izračunaju putanju nadolazećeg drona.
Čerevašenko je rekao da je već bilo uspješnih čeonih presretanja, uz korišćenje i automatizovanog softvera za navođenje i dronova kojima su ručno upravljali operateri. Iako je toj tehnologiji potrebno dodatno usavršavanje prije široke primjene, rekao je da ona predstavlja budućnost protivvazdušne odbrane.
Za sada, međutim, veliki dio tereta pada na vojne avione, koji su dovoljno brzi da mogu da drže korak sa dronovima na mlazni pogon. Sve manje zalihe raketa vazduh-vazduh primoravaju pilote da se sve više oslanjaju na avionske topove, što je opasna taktika jer postoji rizik od sudara sa djelovima oborenog drona.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
