Kašnjenje Evrope u obnavljanju zaliha prirodnog gasa u skladištima, zajedno sa gotovo rekordnim cijenama dizela i drugih rafinisanih naftnih derivata, dodatno je pojačalo pritisak na vlade, koje nastoje da obuzdaju nezadovoljstvo javnosti i uspon krajnje desnice, piše Rojters.
Taj problem je posebno izražen u Njemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji, gdje je Alternativa za Njemačku (AfD) prošle sedmice pobijedila na izborima u jednoj saveznoj pokrajini, nastupajući sa zahtjevima za mir sa Moskvom i obnovu ugovora o snabdijevanju jeftinim ruskim gasom.
Dodatni rast podrške AfD-u na pokrajinskim izborima ovog vikenda još bi više pojačao pritisak na konzervativnog kancelara Fridriha Merca, dok razmatra mogućnosti za uvođenje skupih mjera kojima bi se snizile cijene goriva.
Evropska skladišta gasa, koja bi trebalo da služe kao zaštita od poremećaja u snabdijevanju i naglih skokova cijena tokom zimskih mjeseci, kada je potražnja najveća, popunjena su 69 odsto, što je znatno ispod prosjeka od 85 odsto za ovo doba godine u proteklih pet godina, pokazuju podaci evropskog udruženja operatera gasne infrastrukture Gas Infrastructure Europe (GIE).
Rojters navodi da Njemačka i Holandija, koje zajedno raspolažu sa 35 odsto skladišnih kapaciteta Evropske unije, posebno zaostaju u popunjavanju rezervi. Visoke cijene energenata, izazvane poremećajima povezanim sa američko-izraelskim ratom protiv Irana, odvratile su privatne kompanije od kupovine gasa, dok su vlade oklijevale da insistiraju na ispunjavanju nacionalnih ciljeva za popunjenost skladišta.
Računica je bila da će se rat u Iranu, koji je počeo krajem februara, brzo završiti, da će cijene pasti i da će kompanije potom moći da po prihvatljivim cijenama obnove zalihe gasa, najvažnijeg evropskog energenta, navode analitičari.
Takva računica sada djeluje sve nesigurnije, piše Rojters.
“Svaki mjesec u kojem Evropa odlaže obnavljanje zaliha dodatno pojačava pritisak na cijene kako se približava zimski period najveće potrošnje”, kazao je strateg Unikredita Džonatan Šreder.
U poređenju sa energetskim šokom iz perioda kada je Rusija 2022. započela invaziju na Ukrajinu, što je podstaklo Evropu da smanji zavisnost od ruskog gasa i uvede ciljeve za popunjenost skladišta uoči zimske sezone najveće potrošnje za grijanje, sadašnja ekonomska situacija je, u pojedinim aspektima, manje kritična, navodi Rojters.
Zemlje su diversifikovale izvore energije, a slabljenje tržišta rada je smanjilo prostor zaposlenima da traže veće zarade, što je doprinijelo obuzdavanju inflacije.
Vlade se, međutim, i dalje nadaju blagoj zimi, a Evropska centralna banka (ECB) je prošle sedmice povećala kamatne stope. Njeni zvaničnici su upozorili da bi kamate mogle ponovo biti povećane ukoliko ne oslabe pritisci koji dolaze od cijena energenata.
Kako su svjetske cijene nafte, usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku, porasle iznad 100 dolara po barelu, benzin je širom Evropske unije 24 odsto skuplji nego prije godinu, dok je dizel poskupio 38 odsto, dijelom zbog ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu. Troškovi avionskog goriva porasli su za više od 100 odsto.
Rojters piše da referentna cijena gasa TRNLTTFMc1 iznosi 81 euro po megavat-satu, što je 150 odsto više nego prije godinu i iznad “nepovoljnog” scenarija Evropske centralne banke, pri čemu su rizici i dalje usmjereni ka daljem rastu cijena.
U zavisnosti od vremenskih prilika, Morgan Stenli procjenjuje da bi cijena mogla da poraste i do 100 eura po megavat-satu. “Oslanjanje na vremenske prilike radi sigurnosti snabdijevanja predstavlja rizičnu opkladu”, naveli su analitičari te banke.
Kako su svjetske cijene nafte, usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku, porasle iznad 100 dolara po barelu, benzin je širom Evropske unije 24 odsto skuplji nego prije godinu, dok je dizel poskupio 38 odsto, dijelom zbog ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu. Troškovi avionskog goriva porasli su za više od 100 odsto
Drugi analitičari upozoravaju da postoji rizik da će se zalihe u skladištima dodatno smanjiti, dok će cijene ostati visoke.
“Mogu da zamislim da bi čak i tokom jedne uobičajeno hladne zime, dakle ne neke izuzetno oštre zime, zalihe u skladištima mogle biti veoma ozbiljno iscrpljene”, kazao je Džek Šarpls iz Oksfordskog instituta za energetske studije. Kako navodi Rojters, potreba da se zalihe tokom 2027. obnove uvozom mogla bi da zadrži snažan pritisak na tržištu tečnog prirodnog gasa (LNG) još mjesecima nakon toga.
Posljedice gasnih šokova mogu biti posebno dugotrajne
Takav razvoj događaja bio bi naročito loša vijest za ekonomiju, piše Rojters.
Istraživanje Banke Italije, objavljeno u junu, pokazalo je da naftni šokovi uglavnom izazivaju kratkotrajne inflatorne efekte, dok šokovi cijena gasa imaju snažnije i znatno dugotrajnije posljedice, koje se prenose i na baznu inflaciju, što je pokazatelj koji ECB pomno prati.
Upravo zbog toga, kako se navodi u analizi, investitori na finansijskim tržištima smatraju da će ECB biti primoran da poveća kamatne stope još tri ili četiri puta, na nivo koji bi osjetno ograničio privredni rast. Veći troškovi zaduživanja pritom bi smanjili potrošnju građana i obeshrabrili investicije.
“Moja pažnja je sada manje usmjerena na cijene nafte i goriva, a sve više na cijene gasa i električne energije”, kazao je član Savjeta ECB Peter Kažimir.
Ekonomisti procjenjuju da će među najugroženijim sektorima biti avio-industrija, hemijska i automobilska industrija, kao i proizvodnja građevinskog materijala. S druge strane, kako ističe Rojters, energetske i komunalne kompanije, kao i banke, mogle bi biti među dobitnicima, iako više kamatne stope obično usporavaju rast kreditiranja.
Dok raste pritisak na vlade da ublaže teret visokih cijena energenata, Njemačka je posebno izložena zbog obima svoje energetski intenzivne industrije.
U analizi se navodi da su i druge zemlje izložene riziku, jer im slabe javne finansije ograničavaju prostor za djelovanje.
Vladajuća konzervativna koalicija u Italiji, koja prema anketama zaostaje za rivalima, saopštila je ove sedmice da će od naredne godine ukinuti porez na vozila za 14,5 miliona automobila i motocikala. Ta mjera će koštati više od dvije milijarde eura, povrh smanjenja akciza na dizel koje je državni budžet već koštalo 2,8 milijardi eura.
Takve mjere mogu kratkoročno ublažiti nezadovoljstvo građana, ali će dugoročno, prema pisanju Rojtersa, dodatno povećati ionako rastući dug Italije i drugih država.
“Sveobuhvatne mjere koje se odnose na sve, uključujući one kojima nijesu potrebne, predstavljaju lažnu uštedu”, kazao je u utorak novinarima francuski ministar finansija Rolan Leskir. “Zašto? Zato što ćemo ih, na kraju, morati finansirati”.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
