"Kakvi rezultati mogu da budu kada na listiću imate deset partija i sve one podržavaju Putinovu politiku?"

Mnoge stvari u Rusiji nije lako predvidjeti, ali rezultati izbora nisu jedna od njih, ocjenjuje danas urednik britanske televzijske mreže Bi-Bi-Si (BBC) Stiv Rozenberg.

Politički sistem čvrsto kontroliše Kremlj, a očekuje se da će Jedinstvena Rusija, partija na vlasti, zadržati nadmoć u parlamentu.

Nije bilo razočaranih, niti iznenađenih. Nijedna druga partija nije bila ni blizu.

Preliminarni rezultati pokazuju da bi Jedinstvena Rusija mogla da zadrži većinu u ruskoj Dumi, dovoljnu i za izglasavanje ustavnih promjena.

Izbori su održani više od četiri i po godina od početka rata u Ukrajini, koji je Rusiji donio velike ljudske gubitke na frontu, doveo do ekonomske krize, kao i nestašice goriva zbog ukrajinskih napada na ruska naftna postrojenja.

Čini se da su sve partije koje su prešle izborni cenzus od pet odsto iste one koje su činile i dosadašnji saziv parlamenta.

A poslanici u Dumi su potpuno podržavali Kremlj i njegovu takozvanu specijalnu vojnu operaciju.

Partija koja nije uspela da uđe u parlament je Jabloko.

To je jedina politička stranka kojoj je bilo dozvoljeno da se kandiduje na ovim izborima, a protivi se ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Ali, samo 12 dana pošto je registrovana, Vrhovni sud joj je zabranio kandidaturu.

Činilo se da je to znak zabrinutosti u Kremlju da bi poruke mira koje šalju iz Jabloka mogli da dobiju suviše pažnje u javnosti.

U toj partiji nisu iznenađeni što će novi saziv parlamenta biti jednako poslušan Kremlju kao i prethodni, ocjenjuje urednik BBC-a.

"Kakvi rezultati mogu da budu kada na listiću imate deset partija i sve one podržavaju Putinovu politiku?", pitao me je Nikolaj Ribakov, predsednik partije Jabllko. Ne očekujem promjene u Dumi. Glasaće za Putinove politike jednoglasno, kao i do sada", naveo je urednik BBC-a.

Iako Jabloko neće ući u skupštinu, oko 100 kandidata te partije su i dalje u trci za osvajanje individualnih mandata, mada se stranka suočava sa konstantnim pritiskom.

"Neki naši kandidati, koji bi učestvovali, sada su u zatvoru, mnogima je zabranjeno da se kandiduju, nekim našim izbornim posmatračima nije dozvoljeno da se registruju i nisu mogli da prate glasanje", tvrdi Ribakov.

Uoči posljednjeg dana trodnevnog glasanja, Ukrajina je izvela veliki napad dronovima na Moskovsku oblast. Pogođena je i rafinerija nafte u gradu.

Urednik BBC-a je razgovarao sa ljudima na biračkom mjestu nadomak rafinerije o tom napadu.

Ni tamo nije bilo mnogo iznenađenih zbog onog što se desilo.

Poslije više od četiri i po godine rata Rusije protiv Ukrajine, Moskovljani su oguglali na to da njihov grad povremeno postaje ratna zona.Umjesto da budu zapanjeni, tihi su i rezignirani.

Iako je lako predvidiv rezultat izbora u Rusiji, manje je jasno šta će se poslije njih desiti.

U Kremlju će vjerovatno koristiti rezultat za tvrdnje da većina Rusa podržava predsjednika Putina, kao i za opravdavanje budućih politika i odluka u vezi sa ratom.

Putin je nedavno odbacio mogućnost novog talasa mobilizacije. "Danas ne postoji scenario u kojem bih to zatražio", kazao je on.

Danas ne postoji. A šta će biti sjutra? Uprkos negiranju zvaničnika, u ruskom društvu postoji dubok strah zbog mogućnosti dodatne mobilizacije.

U najmanju ruku, u Kremlju će najvjerovatnije rezultate smatrati "mandatom od naroda" da nastave sa ratom u Ukrajini, navodi Stiv Rozenberg.