Evropska unija nema razloga da ublaži sankcije Bjelorusiji, izjavio je litvanski ministar vanjskih poslova, navodeći da vlada predsjednika Aleksandra Lukašenka nastavlja da progoni protivnike, krši ljudska prava i podržava ruski rat u Ukrajini.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je ranije tokom dana da Vašington radi na sporazumu o kupovini potaše iz Bjelorusije, važnog sektora koji je pod sankcijama EU.
Njegova izjava uslijedila je nedjelju nakon što je Trampova administracija pregovorima obezbijedila oslobađanje političkih zatvorenika u Bjelorusiji u zamjenu za ublažavanje dijela sankcija, što je najnoviji rezultat jednogodišnjih razgovora dvije strane, prenosi agencija Rojters.
Američka diplomatija po tom pitanju je osjetljiva jer Zapad već dugo izbjegava Lukašenka, koji je na čelu bivše sovjetske države od 1994. godine, zbog represije nad protivnicima i podrške ruskom ratu u Ukrajini.
"Naravno, više bismo voljeli da koordiniramo politiku sankcija, jer je to najefikasniji način, ali politika sankcija EU je donekle drugačija", rekao je Kestutis Budris za Rojters u intervjuu tokom Generalne skupštine UN-a. "Ne vidimo nijedan razlog da ublažimo svoj stav prema Bjelorusiji, jer Bjelorusija ne mijenja svoje ponašanje".
Njegove izjave ukazuju na sve veće razlike u pristupu Bjelorusiji između Evrope i Sjedinjenih Država.
Iako je Budris pozdravio oslobađanje zatvorenika, kojih je, prema njegovim riječima, ostalo još oko 1.000, i rekao da će Vilnjus nastaviti da im pruža pomoć nakon oslobađanja, naveo je da bi EU trebalo da nastavi da vrši pritisak i na bjelorusku i na rusku vladu, ocjenjujući da su sankcije i dalje djelotvorne.
"Vidimo kako Lukašenko pokušava da pronađe načine da ih se oslobodi, a to znači da moramo da nastavimo", rekao je.
"Sa naše strane, moramo biti veoma precizni i nastaviti sa onim što funkcioniše, a to je pritisak na režim", dodao je.
Ministar, čija se zemlja graniči sa Bjelorusijom, rekao je da Minsk i dalje predstavlja bezbjednosni izazov za EU, optužujući ga da organizuje hibridne napade na države članice Unije.
Kao primjere naveo je ono što je opisao kao korišćenje migracionih tokova kao oružja, što posebno pogađa Litvaniju, Poljsku i Letoniju, kao i krijumčarske operacije, upade balona u vazdušni prostor i druge aktivnosti usmjerene na podrivanje evropske bezbjednosti.
"Oni su jedan od glavnih izvora hibridnih aktivnosti usmjerenih protiv Evropske unije", rekao je Budris.
Trenutni okvir sankcija EU protiv Bjelorusije ostaje na snazi do februara 2027. godine.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
