Ukrajinski štabni narednik Vitalij Tomčišak vjeruje da zna kako pobijediti Rusiju na bojnom polju: treba omogućiti komandirima na prvoj liniji, poput njega, da samostalno donose ključne odluke.
Tomčišak kaže da se prečesto dešava da više rangirani oficiri poništavaju odluke borbenih komandanata, iako ne poznaju specifičnosti situacije na terenu.
“Nije važno ko ste - narednik, oficir, bilo ko - vaš glas mora da se čuje”, rekao je Rojtersu 27-godišnji bivši programer.
Tomčišak je bio među 103 prekaljena komandira odjeljenja koje je ukrajinska vojska povukla sa prve linije i ovog ljeta uputila na intenzivni tromjesečni kurs, čiji je cilj da ih učini efikasnijim u komandovanju.
Dok Rusija vodi rat u Ukrajini, ukrajinska vojska pokušava da se transformiše - ne samo kroz tehnološke inovacije, već i promjenom vojne kulture i načina komandovanja, piše Rojters.
To podrazumijeva napuštanje naslijeđene sovjetske kulture krutog komandovanja odozgo i podsticanje veće inicijative među vojnicima prekaljenim u borbama.
NE PROPUSTITE
Iako je tokom više od četiri godine rata, zahvaljujući inovacijama, uspijevala da odoli brojčano nadmoćnijem i bolje naoružanom neprijatelju, ukrajinska vojska se našla na meti kritika zbog velikih gubitaka u pojedinim jedinicama i lošeg odnosa prema dijelu vojnika - što neki navode kao razloge zbog kojih se muškarci odvraćaju od pristupanja vojsci.
Velika su očekivanja da će novi glavnokomandujući, 43-godišnji general Mihailo Drapatij, ispuniti obećanje da će unaprijediti način komandovanja i živote vojnika staviti na prvo mjesto.
Nova generacija
Mnogi muškarci i žene koji pohađaju kurs imaju dvadesetak ili nešto više od 30 godina. Cilj je, navodi Rojters, da se osposobi mlađa generacija komandnog kadra - već iskusna u pješadijskoj taktici, ratovanju dronovima, artiljeriji i logistici - da samostalno donosi odluke na bojnom polju.
Okupljeni oko mape prekrivene oznakama koje predstavljaju vojne jedinice, desetak komandanata kroz simulaciju uvježbava kako da odbije ruski napad na selo. Bacanje kocke određuje da li će operacije uspjeti ili propasti, primoravajući ih da improvizuju i komuniciraju sa kolegama.
Kurs za kapetane, koji vodi Vojni institut Kijevskog nacionalnog univerziteta, a djelimično finansira dobrotvorna organizacija “Come Back Alive”, od pokretanja tokom prve godine rata obučio je više od 1.200 oficira.
Dok Ukrajina ima poteškoća da mobiliše dovoljno vojnika za prvu liniju, naglasak je na očuvanju ljudstva, rekao je Artem Čuharev, 23-godišnji narednik Snaga teritorijalne odbrane. Rojters piše da je to u oštroj suprotnosti sa ruskim pješadijskim napadima, koji podrazumijevaju velike ljudske gubitke.
“Mi jednostavno ne možemo sebi da priuštimo da se prema njima odnosimo onako kako to čini naš vjekovni neprijatelj”, rekao je Čuharev, pohvalivši kurs zato što podstiče komandire da donose odluke na osnovu dostupnih informacija. “Konačno sam shvatio šta znači biti oficir i kakav bi oficir trebalo da bude.”
Program nije lak. Iako je 18. jula kurs završilo 88 komandanata, 15 polaznika nije uspjelo da diplomira - dvojica iz zdravstvenih razloga, a ostali zbog nedovoljnih rezultata na obuci.
Stare navike
Fleksibilnost u komandovanju na bojnom polju nije tradicionalna odlika ukrajinske vojske. Uprkos naporima da se modernizuje nakon što je Rusija 2014. pripojila Krim, među pojedinim višim oficirima školovanim u tradicionalnim vojnim ustanovama i dalje su opstali stavovi iz sovjetskog doba, rekao je komandant bataljona “Hjuston”, koji je tražio da bude predstavljen samo svojim vojnim pozivnim znakom.
“Oficirima tamo od samog početka usađuju izvjesnu netrpeljivost prema narednicima i vojnicima”, rekao je Hjuston, profesionalni vojnik koji je stupio u vojsku mnogo prije rata, za razliku od velikog dijela ukrajinskih oružanih snaga koje broje oko 800.000 pripadnika.
Drapatij je u julu na mjestu glavnokomandujućeg naslijedio 61-godišnjeg Oleksandra Sirskog, čiji su kritičari tvrdili da je tolerisao velike gubitke i nametao krut stil komandovanja, detaljno se miješajući u vođenje operacija duž fronta dugog 1.200 kilometara.
Drapatij je ovog mjeseca održao sastanak na visokom nivou sa višim podoficirima kako bi razgovarali o načinima da se podoficirskom kadru daju veća ovlašćenja.
“Narednik je juče i sam bio vojnik. Danas je on komandir koji je najbliži vojniku”, rekao je Drapatij. “Upravo oni prije svega vode računa o interesima i potrebama običnog vojnika.”
Oružane snage Ukrajine su, odgovarajući na pitanja Rojtersa, saopštile da je Drapatij nakon sastanka objavio spisak problema koje treba riješiti - među njima proširenje ovlašćenja podoficira, jasniju komandnu strukturu i bolje plate. Kako su navele, radi se na rješavanju tih problema.
Drapatij je unaprijedio nekoliko visokih komandanata poznatih po prihvatanju komandne kulture u stilu NATO-a - među njima i Andrija Bileckog, komandanta Trećeg armijskog korpusa - i povjerio im nadzor nad ključnim djelovima ukrajinske odbrane na istoku.
“Nikad ne stati”
Dok nove tehnologije ubrzano mijenjaju prirodu ratovanja, kurs podstiče komandire “da stalno traže i pronalaze nova rješenja, prilagođavaju stara, mijenjaju ih i modernizuju”, rekao je Čuharev. “Ali nikad ne treba stajati.”
Tomčišak, koji nije želio da komentariše reforme na najvišem nivou vojske, rekao je da se pokazivanje inicijative i dalje često kažnjava, naročito među narednicima.
Kada bi se komandirima na terenu omogućilo da preuzmu više inicijative, Ukrajina bi time stekla prednost na bojnom polju, rekao je, posebno u odnosu na protivnika poznatog po lošem odnosu prema sopstvenim vojnicima.
“Počeli bismo da svjedočimo korjenitim promjenama”, rekao je.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
