Kristin Lagard podnijela ostavku na čelo Evropske centralne banke

Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard podnijela je u četvrtak ostavku, čime je okončala višemjesečna nagađanja o svojoj budućnosti, u trenutku kada Evropa ulazi u period sve izraženije ekonomske nestabilnosti i političkih podjela uoči izbora, posebno u njenoj rodnoj Francuskoj.

Lagard će napustiti funkciju 7. februara, čime će aktuelnim liderima Evropske unije omogućiti da izaberu njenog nasljednika prije predsjedničkih izbora u Francuskoj, na kojima je, prema anketama, favoritkinja kandidatkinja krajnje desnice Marin Le Pen. Njen mandat trebalo je da istekne u oktobru naredne godine.

Odluka dolazi u trenutku kada se ECB suočava s rizicima od inflacije izazvanim naftnim šokom usljed rata u Iranu, dok nagli rast prinosa na obveznice, posebno u Francuskoj, prijeti da uspori privredni rast.

„Odlazim iz ove institucije sa osjećajem da je urađen dobar posao i da je ECB spremna za budućnost“, poručila je Lagard (70) u kratkom video-snimku objavljenom na društvenim mrežama.

Izvor direktno upoznat sa situacijom rekao je da je Lagard, bivša francuska ministarka finansija i nekadašnja čelnica Međunarodnog monetarnog fonda, podnijela ostavku kako bi mogla da se uključi u politička pitanja u Francuskoj i na globalnom nivou. Kao predsjednica ECB-a, od nje se očekivalo da ostane politički neutralna radi očuvanja nezavisnosti te institucije.

Prije samo tri mjeseca Lagard je odbacila spekulacije o prijevremenom odlasku, rekavši da ne može da napusti ECB dok se na horizontu gomilaju inflatorni „oblaci“.

Francuska desnica kritikuje odluku

Žan-Filip Tangi, zadužen za izradu ekonomske politike u izbornom programu Le Pen, rekao je Rojtersu da odluka Lagard pokazuje nepoštovanje vladavine prava.

„Očekivao sam ovo. Još jedna uvreda na naš račun - za žaljenje“, rekao je Tangi.

Markus Ferber, njemački poslanik u Evropskom parlamentu iz redova Evropske narodne partije desnog centra, takođe je ocijenio da prijevremena ostavka Lagard šalje „pogrešan signal“, imajući u vidu visoku inflaciju, nervozu na tržištima obveznica i predstojeće izbore.

„Ako se stekne utisak da je ovakav odlazak vremenski usklađen sa nacionalnim izborima, to narušava povjerenje u instituciju koja mora biti iznad bilo kakvih unutrašnjih političkih kalkulacija“, rekao je Ferber, član parlamentarnog odbora koji će potvrđivati imenovanje nasljednika Lagard.

Nasuprot tome, Marsel Fračer, predsjednik njemačkog ekonomskog instituta DIW, ocijenio je da Lagard pokazuje „snažan osjećaj odgovornosti prema Evropi“.

„Prijevremenim odlaskom sa funkcije Kristin Lagard pruža evropskim vladama i institucijama priliku da imenuju nasljednika koji će čuvati evropske vrijednosti i štititi nezavisnost ECB-a“, rekao je Fračer za Rojters.

Lagard se nije direktno izjašnjavala o tim pitanjima. Ranije je rekla da neće biti kandidatkinja za predsjednicu Francuske, ali da će se zalagati za proevropske vrijednosti u svojoj zemlji „u bilo kojoj ulozi“ koju bude smatrala najdjelotvornijom.

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je da će proces izbora nasljednika Lagard početi odmah.

Očekuje se da će imenovanje biti dio šireg dogovora o popunjavanju najviših funkcija u ECB-u, uključujući mjesto u Izvršnom odboru koje trenutno zauzima Izabel Šnabel, koja odlazi početkom januara, kao i poziciju glavnog ekonomiste Filipa Lejna, čiji je odlazak predviđen za maj.

Kompetentni kandidati umiruju tržišta

Bivši guverneri centralnih banaka Holandije i Španije, Klas Knot i Pablo Ernandes de Kos, smatraju se glavnim kandidatima za nasljednika Lagard.

„Obojica potencijalnih nasljednika su veoma kompetentni i dokazani centralni bankari, tako da za tržišta to neće imati preveliki značaj“, rekao je Piet Hajnes Kristijansen, ekonomista Danske banke.

Finansijska tržišta gotovo da nijesu reagovala na objavu ostavke, a pojedini analitičari ocijenili su da je ECB izgradila reputaciju koja nadilazi pojedinačne lidere.

„ECB je sada prilično dobro etablirana institucija, a tržišta su upoznata s načinom na koji funkcioniše“, rekao je Sajmon Dangur, direktor za makroinvesticije u instrumente sa fiksnim prinosom u Goldman Saksu.

„Smatramo da će institucionalni način djelovanja nadživjeti mandat Lagard i da će ostati prilično sličan bez obzira na to ko je naslijedi.“

Mandat Lagard trebalo je da traje do kraja oktobra 2027. godine, ali su nagađanja o njenom prijevremenom odlasku jačala mjesecima, pri čemu se Svjetski ekonomski forum (WEF) pominjao kao moguće mjesto njenog budućeg angažmana.

Rast kamatnih stopa i potresi na tržištu obveznica

Ostavka Lagard dolazi upravo u trenutku kada se ECB nalazi usred ciklusa povećanja kamatnih stopa, čiji je cilj da spriječi da se naftni šok izazvan ratom u Iranu prelije na ostale cijene i zarade.

Istovremeno, ECB mora da se nosi i s naglim rastom prinosa na državne obveznice, posebno u visoko zaduženoj Francuskoj, što je povećalo troškove zaduživanja za domaćinstva i preduzeća. Lagard je ranije upozorila da će takva kretanja usporiti privredni rast i inflaciju.

Suočena s upornom inflacijom podstaknutom novim rastom cijena energenata i pogoršanjem uslova finansiranja, ECB će, prema široko rasprostranjenim očekivanjima, u četvrtak zadržati depozitnu kamatnu stopu na 2,5 odsto, uz signal da je novo povećanje i dalje vjerovatno, možda već u decembru.

„Prag za još jedno povećanje kamata u decembru vjerovatno će biti nizak, s obzirom na mogućnost da ECB ponovo revidira naviše svoju prognozu inflacije zbog viših cijena energenata“, rekao je Oliver Rakau iz Oksford ekonomiksa.

ECB bi odluku o kamatnim stopama trebalo da saopšti u četvrtak u 13.15 po Griniču, nakon čega će u 13.45 uslijediti redovna konferencija za novinare Kristin Lagard.

Tržišta novca trenutno uračunavaju još tri povećanja kamatnih stopa ECB-a do kraja naredne godine, čime bi depozitna stopa dostigla 3,25 odsto, nivo za koji se smatra da ograničava privredni rast.