NIJE ISKLJUČEN ŠOK U FRANCUSKOJ

Svi očekivani ishodi nose neizvjesnost

Model u kojem istorijski dominiraju ljevica i desni centar, mogao bi ovoga puta biti uzdrman
197 pregleda 6 komentar(a)
Ažurirano: 23.04.2017. 06:58h

Svijet pomno prati da li će Francuska nakon predsjedničkih izbora postati još jedna velika država koja će osporiti liberalne vrijednosti i politički establišment.

Nakon današnjeg prvog kruga, dva od 11 kandidata idu u drugi za dvije nedjelje, kad će biti izabran novi predsjednik ključne članice Evropske unije i NATO, stalne članice Savjeta bezbjednosti UN i pete po veličini ekonomije u svijetu.

Dva od četiri vodeća kandidata su protivnici globalizacije - ultradesničarka Marin le Pen i ultraljevičar Žan-Lik Melenšon. Pobjeda bilo kojeg od njih bi dovela u pitanje članstvo Francuske u EU u njegovom sadašnjem obliku. Postavlja se pitanje da li bi EU preživjela izlazak jedne od država osnivača.

Centrista i pristalica EU Emanuel Makron je favorit, ali on nema svoju stranku i bio je relativno nepoznat u francuskoj politici dok nije objavio kandidaturu.

Nakon breksita i izbora Donalda Trampa, malo koji espert se usuđuje da isključi šok, a svi vjerovatni ishodi će donijeti period političke neizvjesnosti u Francuskoj.

„Pobjeda ili Le Pen ili Melenšona bi dovela Pariz u sukob sa Briselom“, kaže Džejms Šilds, profesor francuske politike na Aston univerzitetu u Britaniji. „Breksit bi bio trivijalan u poređenju sa pobjedom Le Pen“, dodao je.

Iako je Le Pen u anketama na drugom mjestu iza Makrona u prvom krugu, ne predviđa se njena pobjeda u drugom. Melenšon, pak, može pobijediti prema nekim scenarijima.

Nepopularni predsjednik, socijalista Fransoa Oland, nije se kandidovao za drugi mandat, što je prvi takav slučaj u modernoj istoriji Francuske.

Ne očekuje se da bilo koji kandidat osvoji više od 50 odsto u prvom krugu tako da je glasanje 7. maja sigurno.

U francuskoj politici istorijski dominiraju stranke ljevice i desnog centra, ali bi taj model ovoga puta mogao biti uzdrman.

Socijalistički kandidat Benoa Amon se smatra autsajderom. Njegov konzervativni rival, kandidat Republikanaca Fransoa Fijon je morao da se bori da ostane u trci nakon što je protiv njega pokrenuta istraga zbog nepotizma.

Marin le Pen je od oca preuzela vođstvo nad Nacionalnim frontom 2011. i nastoji da „detoksifikuje“ stranku od ekstremne prošlosti.

Ona se trudi da privuče birače centra i ljevice, ali i dalje ima ultradesničarski program.

Želi da ukine euro i vrati nacionalnu valutu i predstavlja se kao zaštitnica radnika i poljoprivednika od „divlje i anarhične globalizacije“.

Melenšon (65), bivši socijalistički ministar koji je tu stranku napustio 2008, sada predvodi Nepokornu Francusku (La France Insoumise) i koristio je tehnologiju holograma da se istovremeno obrati okupljenima na odvojenim mitinzima. On želi da Francuska poništi sporazume o trgovini i izađe iz NATO.

On i Le Pen su gospodari društvenih mreža - ona ima 1,38 miliona pratilaca na Tviteru, a on 300.000 pretplatnika na Jutjubu.

Jedno od glavnih pitanja sa kojima se suočavaju francuski birači je nezaposlenost, koja iznosi skoro 10 odsto i osma je po veličini među 28 članica EU. Nezaposlen je svaki četvrti Francuz mlađi od 25 godina.

Francuska ekonomija se sporo oporavlja od finansijske krize 2008. i svi vodeći kandidati kažu da su potrebne korjenite promjene.

Francuzi će glasati uz jake mjere bezbjednosti sa više od 50.000 policajaca i punu mobilizaciju elitnih jedinica.

Ubistvo policajca u Parizu u četvrtak, u najnovijem napadu koji pogađaju tu državu u posljednje dvije godine, samo je pojačalo napetost. Više od 230 ljudi je stradalo u terorističkim napadima od januara 2015. i vanredno stanje je i dalje na snazi.

Mnogi vjeruju da će napadi povezani sa islamistima pojačati šanse desnice, posebno Marin le Pen, koja je obećala da će ukinuti legalnu imigraciju i radna mjesta, socijalnu zaštitu, smještaj i školovanje pružiti francuskim državljanima umjesto strancima.

Američki predsjednik Donald Tramp je u petak rekao da misli da će napad na aveniji Jelisejska polja „vjerovatno pomoći“ Le Pen jer je ona kandidat koji je „najjači povodom granica, i ona je najjača povodom onoga što se dešava u Francuskoj.“.

On je u intervjuu za AP rekao da joj nije eksplicitno dao podršku, ali da vjeruje da će napad uticati na to kako će Francuzi danas glasati.

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk izjavio je juče da bi za Evropu bilo najbezbjednije da Francuzi danas izaberu nekog od proevropskih kandidata - Makrona ili Fijona, premda je procijenio da će u drugi krug ući Marin le Pen.

„Nadam se - i to govorim u evropskom, ali i u poljskom interesu - da finale u Francuskoj neće proći uz neka dramatična iznenađenja“, kazao je Tusk poljskim novinarima.

Emanuel Makron ima šansu da postane najmlađi predsjednik

Emanuel Makron (39) ima dobru šansu da postane najmlađi predsjednik kojeg je Francuska ikad imala.

On nije poslanik i nikad nije učestvovao na izborima, ali je njegov politički uspon bio munjevit.

Briljantan student, koji je postao investicioni bankar, Makron je bio ekonomski savjetnik predsjednika Olanda prije nego što je izabran za ministra ekonomije 2014.

Reputaciju je stekao „Makronovim zakonom“, kontroverznim predlogom reforme koji prodavnicama omogućava da duže rade nedjeljom i dereguliše neke sektore industrije. Založio se za digitalne startapove i podstakao liberalizaciju međugradskog saobraćaja autobusima.

Iako je unio svježinu u francusku poslovnu zajednicu, njegova politika je izazvala protivljenje lijevog krila vladajućih socijalista.

Međutim, kada je osnovao „U pokretu“ (En Marche) u aprilu 2016, njegova pozicija u socijalističkoj vladi je postala sve neodrživija i dao je ostavku prije nego što se kandidovao za predsjednika. Podržali su ga centrista Fransoa Bajru i bivši premijer, socijalista Manuel Vals.

Makron je oženjen svojom bivšom profesoricom Brižit Tronjo, koja je 20 godina starija od njega i ima sedmoro unučadi.

Galerija

Preporučujemo za Vas