Poslije istrage u Albaniji, i češka policija počela je da provjerava sumnjivu transakciju državnog energetskog giganta ČEZ koji je 2009. godine u vrijeme ekspanzije na Balkan i u Albaniju poslao jednom kosovskom lobisti na privatni račun sedam miliona eura.
Albanija je povela istragu da provjeri kako je 2009. godine ČEZ privatizovao albanskog distributera električne energije Špendarje kada je češko preduzeće u jeku ekspanzije na Balkan za 102 miliona eura kupilo 76 odsto tog albanskog preduzeća, a kasnije se nakon velikog spora iz Albanije povuklo.
Tokom te istrage otkriveno je da je u dvije tranše na privatni račun kosovskog lobiste Nue Kalaja ČEZ poslao ukupno sedam miliona eura, a sada je češka policija povela istragu da li je taj novac služio za podmićivanje albanskih političara i državnih činovnika, javljaju danas češki mediji.
"Policija se obratila nama zbog te transakcije stare osam godina. Zbog istrage ne možemo ništa da komentarišemo, ali izlazimo u potpunosti u susret zahtjevima policije", kazao je za današnju Mladu frontu Dnes portparol ČEZ-a Ladislav Kšiž.
Lobista Kalaj je albanskim vlastima tvrdio da je taj novac ČEZ platio za njegove pravne usluge i konsalting jer im je pripremao materijale za investiciju, ali Mlada fronta Dnes navodi da je novac primio kada više nije pružao te usluge a podigao ga je sa računa u gotovini.
Albanski mediji upozorili su na veze Kalaja sa sinom tadašnjeg albanskog premijera Salija Beriše i da je provjera te privatizacije počela tek pošto je Beriša poražen na izborima.
Albansko ulaganje ČEZ-a bilo je jedno od nekoliko neuspješnih na Balkanu, pošto su nove albanske vlasti 2013. godine oduzele licencu ČEZ-u zbog toga što navodno nije ulagao u razvoj električne mreže u zemlji, a ČEZ je tužio zbog toga Albaniju međunarodnom arbitražnom sudu.
Sporoko poslovanja ČEZ-a u Albaniji pomutio je i odnose dvije zemlje, a Češka je čak ozbiljno zaprijetila da će staviti veto na to da Albanija postane kandidat za Evropsku uniju, te je spor riješen sporazumno, s tim da Albanija ČEZ-u vraća do 2018. godine u ratama 100 miliona eura.
Bonus video:
