Grčka u ponedjeljak izlazi iz poslednjeg, od ukupno tri, kruga spašavanja od bankrota i nada se povratku na međunarodna tržišta kapitala.
To je Grčkoj neophodno da bi se mogla ponovno zaduživati nakon devet godina duge dužničke krize, koja je srezala ekonomiju za četvrtinu i prisilila zemlju na primjenu bolnih mjera štednje, prenosi Hina.
Dužnička kriza bila je duboko traumatična za Grke, koji su vrlo entuzijastično drahme zamijenili za eure u 2001. godini. Prihvatanjem jedinstvene evropske valute ušli su u eru jeftinih kredita, kojima su finansirali veliku ličnu i javnu potrošnju, što je zemlju dovelo do naraslih deficita u računu i bilansu plaćanja.
Od izbijanja dužničke krize početkom 2010. godine, četiri vlade borile su se da spriječe bankrot zemlje, oslanjajući se pritom na najveći paket spašavanja u ekonomskoj istoriji svijeta, u sklopu kojeg su Međunarodni monetarni fond (MMF) i partneri u eurozoni Grčkoj pozajmili 260 milijardi eura.
I dok službena Atina sada gleda da se vrati u normalu i povrati svoj ekonomski suverenitet, ožiljci ostaju - banke su pritisnute velikim portfeljom loših zajmova, a grčki javni dug i dalje je najveći u eurozoni i dostiže 180 odsto BDP-a.
Ekonomija, koja je u kriznim godinama smanjena za 26 odsto, počelo je rasti, turizam je uzletio, a polako se smanjuje i nezaposlenost s rekordnih oko 28 odsto na trenutnih 19,5 odsto.
"Ako postoje lekcije koje smo naučili iz ove krize, onda je to da pod bilo kakvim okolnostima moramo pokušati zaštititi svoju makroekonomsku stabilnost. Populističke politike, koje danas mogu dobiti neke glasove, a imale su katastrofalne učinke u godinama iza nas, moraju se izbjegavati po bilo koju cijenu, jer ćemo prije ili kasnije, opet završiti u situaciji u kojoj smo sada", rekao je glavni ekonomista ranije koalicione Vlade, Panos Tsakloglou.
Grčka ekonomija porasla je u prvom ovogodišnjem tromjesečju peti put zaredom, a i tempo njegovog rasta ubrzava, dostignuvši 2,3 odsto na godišnjem nivou, prije svega zbog neto izvoza.
Evropska komisija (EK) ove godine procjenjuje da će grčka ekonomija porasti za 1,9 odsto.
I dalje je prisutna skepsa, pa tako Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava na spoljne i domaće rizike po ekonomski rast, za koji procjenjuje da će ove godine dostići dva odsto.
"Ne vidim razloga za slavljenje našeg izlaska iz memoranduma o spašavanju, jer ćemo, možda, iz tepsije za pečenje skočiti ravno u vatru. Većina ljudi oporezovana je do daske, potpuno su zaokupljeni plaćanjem poreznicima i malo novca mogu ostaviti sa strane da bi ga uložili u posao radi njegova rasta i poboljšanja", smatra profesor istorije na atinskom Univerzitetu, Thanos Veremis.
Bonus video:
