Poslije referenduma o nezavisnosti Katalonije koji je Madrid proglasio nevažećim, agencija AP prenosi šta bi moglo da se očekuje u Španiji nakon spornog glasanja na sjeveroistoku zemlje, ističući da promjene ne treba očekivati preko noći.
Katalonski predsjednik Karles Pudžemon izjavio je da će ispuniti obećanje i da će proglasi nezavisnost jednostrano nakon pobjede na referendumu u nedjelju.
Pudžemon je obrazložio da prema katalonskom zakonu pobjeda sa više od 50 odsto podrške znači proglašenje nezavisnosti u roku od 48 sati od dana glasanja, bez obzira na okolnosti glasanja, kao ni to da je odziv bio manji od polovine biračkog tijela.
Proglašenje nezavisnosti moglo bi da se očekuje već sjutra ili u četvrtak, kada zasijeda regionalni parlament.
Do sada nijedna zemlja ni međunarodna organizacija nije izrazila podršku za nezavisnost katalonskih vlasti, tako da će svaka deklaracija o nezavisnosti verovatno biti odbačena, bar na početku.
Evropska unija čvrsto stoji uz španskog premijera Marijana Rahoja i upozorava da bi Katalonija, u slučaju jednostrano proglašene nezavisnosti, bila izbačena iz bloka i zajedničke valute.
Iz ugla ekonomije nemoguće je predvidjeti da li bi taj region samostalno opstao. Katalonija ima godišnji bruto domaći proizvod od oko 215 milijardi eura - najveći od svih španskih regiona i veći od Grčke, ali se značajno snabdijeva iz državnog budžeta.
Osim uklanjanja španskih zastava sa zvaničnih zgrada, teško je predvidjeti šta bi još katalonske vlasti mogle da urade po proglašenju nezavisnosti.
Kako navodi AP, utisak je da je će deklaracija biti simbolična.
Katalonija nema bezbjednosne snage da postavi na granice, a ključne oblasti kao što su porezi, spoljni poslovi, odbrana, luke, aerodromi i željeznica su u rukama španske vlade u Madridu.
Španija ima dvije opcije i obje bi bile "bolne". Član 155 Ustava omogućava vladi da suspenduje, u potpunosti ili djelimično, regionalnu samoupravu koja ne poštuje ustavne obaveze ili ugrožava interese Španije.
Katalonija će prvo biti upozorena i ako se situacija ne promijeni, na Senatu će biti da odobri nove mjere, što će biti jednostavno za Rahoja budući da njegova stranka ima većinu u gornjem domu parlamenta.
Moguća mjera koju bi Madrid mogao da preduzme jeste stavljanje regionalne policije pod špansku kontrolu.
"Ekstremnija" alternativa bi bila proglašenje opsadnog stanja ukoliko bi suverenitet Španije bio ugoržen, što bi dovelo i do ukidanja građanskih prava. O tome bi se raspravljalo u donjem domu parlamenta, gdje je situacija za Rahoja teža pošto nema većinu.
Nijedna opcija se neće desiti preko noći, ocjenjuje AP.
S obzirom na sadašnje stanje, kompromis bi bio najpoželjniji za sve, ali bez odustajanja jedne od strana, najmanje je vjerovatno da će do njega doći.
AP navodi da obje strane kažu da su otvorene za dijalog, ali da obje postavljaju uslove neprihvatljive za drugu.
Rahoj je insistirao na tome da ne može da raspravlja o referendumu ukoliko se ne izmjeni Ustav, dok katalonske vlasti tvrde da pravo na samoopredjeljenje mora biti poštovano.
Katalonija sada želi da Evropska unija interveniše, što je malo vjerovatno, i zalaže se za međunarodno posredovanje, sa čim se Madrid vjerovatno ne bi složio.
Bonus video:
