Savjet ruske federacije povukao je ovlašćenja data predsjedniku Vladimiru Putinu da može da šalje vojne jedinice u Ukrajinu. Posmatrači smatraju da ima više razloga koji su Kremlj naveli na taj korak.
Samo je jedan senator bio protiv: Gornji dom ruskog parlament, Savjet federacije, u srijedu (25.6.) je gotovo jednoglasno, a na zahtjev predsjednika Vladimira Putina, povukao dozvolu za slanje ruskih jedinica u Ukrajinu. Ta odluka stiže prekasno, smatra Lilija Ševcova iz moskovskog Karnegi centra.
„Putin je to trebalo da uradi mnogo, mnogo ranije, nakon aneksije Krima“, kaže ta analitičarka i to potkrepljuje argumentom da je već dvije-tri nedjelje nakon aneksije ukrajinskog poluostrva Rusiji bilo jasno da je pripajanje drugih područja Ukrajine na jugu i istoku, nemoguće.
Sadašnja odluka pokazuje, smatra Ševcova, da Moskva mijenja taktiku:
„Do prije nekoliko meseci Kremlj je vodio drugačiju politiku: destabilizovao je istok i jug Ukrajine“, kaže Ševcova u razgovoru za Dojče vele. Sada Putin, smatra ona, želi da kroz pregovore Kijeva i separatista u istočnoj Ukrajini „progura rješenje sukoba koje njemu odgovora, ali koje bi bilo prihvatljivo i za Zapad“.
Rusija sada mora da reaguje
Više faktora je moglo da utiče na odluku o povlačenju ovlašćenja Putinu za slanje jedinica u Ukrajinu, smatra Kornelijus Ohman iz Fondacije za njemačko-poljsku saradnju.
„S jedne strane pretnja novim sankcijama i prije svega sloga zapadnih država, a pored toga – jasan i pragmatičan stav ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka koji je sa svojim mirovnim planom za istočnu Ukrajinu preuzeo inicijativu. To znači da Rusija sada mora da reaguje, do sada je ona upravljala razvojem događaja.“
Ohman, stručnjak za istočnu Evropu, u razgovoru za Dojče vele kaže da je Putin sada jasno pokazao da želi da bude partner Zapada. S obzirom na pogoršanje ekonomske situacije i i odliv kapitala, potpuna konfrontacija sa Zapadom bila bi besmislena, smatra Ohman. Osim toga, proruske snage u istočnoj Ukrajini shvatile su da bez podrške plaćenika iz Rusije cijela stvar nema smisla:
„To nije došlo odozdo, kao u slučaju Krima gdje je veliki dio stanovništva podržavao pripajanje Rusiji“, kaže stručnjak iz varšavske fondacije.
Korak u smjeru deeskalacije
Odluka Savjeta ruske federacije mogla bi da bude korak u smjeru deeskalacije, smatra Eberhard Šnajder iz Rusko-evropskog centra u Briselu. Prema njegovom mišljenju, Putin želi da razgovori između Kijeva i separatista urode konstruktivnim rješenjem.
„Ako se to ne dogodi, onda će Porošenko, kako je i najavio, ostvariti 'Plan B'. On će povećati vojni pritisak na separatiste, a oni zapravo nemaju šanse da u tom sukobu opstanu“, kaže Šnajder za DW.
Porošenko je, podsjeća briselski stručnjak, predložio da regionalni predstavnici na područjima Donjecka i Luganska uglavnom sami odrede svoju sudbinu, da sami predlože guvernere i u mnogim oblastima dobiju autonomiju. Očigledno je, zaključuje Šnajder, Moskva time zadovoljna, jer se u ovom trenutku više i ne može postići: „Možda će srednjoročno Moskva pokušati da utiče preko ljudi koji će biti postavljeni od strane predstavnika ta dva područja.“
„Rusija će nastojati da zadrži svoj uticaj u toj zemlji“, kaže ekspertkinja Karnegi centra
Evropska unija – da, NATO – ne
Lilija Ševcova upozorava da Kremlj tom odlukom Gornjeg doma parlamenta ni u kom slučaju nije potpuno odustao od opcije destabilizacije istoka i juga Ukrajine. Ona vjeruje da se Ukrajinci na žalost moraju pomiriti s tim da će još dugo biti u sjenci Rusije.
„Rusija će nastojati da zadrži svoj uticaj u toj zemlji“, kaže ekspertkinja Karnegi centra.
Kornelijus Ohman ne vjeruje da će Moskva uspjeti da promjeni ukrajinsku orijentaciju ka Zapadu:
„Ako se ukrajinski narod za to odlučio, onda ni ruski predsjednik neće uspjeti da vojnim sredstvima spriječi ukrajinsko približavanje EU.“ Kada je riječ o pristupanju NATO stvar je drukčija, smatra stručnjak Fondacije za njemačko-poljsku saradnju:
„Ne vjerujem da je ukrajinsko stanovništvo za to zainteresovano.“
Eberhard Šnajder ukazuje da će već u petak (27.6.) Kijev potpisati ekonomski deo Sporazuma o pridruživanju Evropskoj uniji, ali ni on ne smatra da je približavanje Ukrajine NATO realna opcija. Predstavnik Rusko-evropskog centra iz Briselu podsjeća da je ranije prepreka za to bila ruska flota na Krimu, a sada, nakon aneksije, to je problem sa neriješenom granicom.
Galerija
Bonus video:
