Štajnmajer: Nećemo zaboraviti ranu koju su Njemci zadali Poljacima - Vijesti.me
ZAMOLIO ZA OPROST

Štajnmajer: Nećemo zaboraviti ranu koju su Njemci zadali Poljacima

"Molim za oproštaj za istorijsku krivicu Njemaca i priznajem odgovornost koja ne može da prođe", kazao je Štajnmajer pred Grobom neznanog junaka na Trgu Pilsudskog u Varšavi

Sa ceremonije pred Grobom neznanog junaka na Trgu Pilsudskog u Varšavi
Sa ceremonije pred Grobom neznanog junaka na Trgu Pilsudskog u Varšavi (Foto: Reuters)

Njemački predsjednik Frank Valter Štajnmajer zamolio je danas u Varšavi, na svečanosti povodom 80. godišnjice izbijanja Drugog svjetskog rata, za oproštaj za istorijsku krivicu Njemačke.

On je, priznajući neprolaznu odgovornost Njemačke za strahote Drugog svjetskog rata, apelovao da Evropa i Njemci i Poljaci nastave zajedničkim putem pomirenja i dobrog susjedstva.

"Kao gost iz Njemačke stojim pred vama na ovom mjestu bos. Sa zahvalnošću gledam na borbu poljskog naroda za slobodu, u bolu odajem poštu patnji žrtava. Molim za oproštaj za istorijsku krivicu Njemaca i priznajem odgovornost koja ne može da prođe", kazao je Štajnmajer pred Grobom neznanog junaka na Trgu Pilsudskog u Varšavi.

Predsjednik Njemačke kazao je da patnje i stradanja ne mogu da se izmjere ali da to ne znači da smo lišeni obaveze da saučestvujemo u patnji žrtava, upravo suprotno.

Frank Valter Štajnmajer
Frank Valter Štajnmajer(Foto: Reuters)

"Što dalje je rat, to je važnije pamćenje. Rat završava kad utihne oružje, ali njegove posledice traju pokoljenjima. To nasljeđe je bolno, ali mi, Njemci, ga prihvatamo i nosimo dalje. Kao predsjednik Njemačke zajedno sa kancelarkom Angelom Merkel kažem svim Poljacima: nećemo zaboraviti. Ranu koji su Njemci zadali Poljacima. Nikada nećemo zaboraviti", kazao je Štajnmajer.

Predsjednik Štajnmajer je naglasio da zbog te istorijske krivice za to što su započeli ratne strahote u Evropi i svijetu Nemci danas imaju obavezu da za ujedinjenu Evropu čine više, da daju veći doprinos njenoj bezbjednosti, više ulažu u njeno blagostanje, više osluškuju druge.

"Tu odgovornost želimo da uzmemo na sebe sa pokornošću. Mi nemamo nikakav razlog da sebe smatramo boljim Evropljanima", kazao je njemački predsjednik.

Štajnmajer je upozorio da Njemačka opterećena odgovornošću za istorijske krivice nema nikakvo prava na nacionalizam.

"Nikada više nacionalizam. Njemci ne smiju nikada više da viču ´Njemačka iznad svega´. Nikada više narodi ne smiju da se izdižu nad druge, rase iznad drugih rasa. Naši očevi i majke izvukli su pouku iz istorije. Pružili su ruku pomirenja, zajedno krenuli putem u budućnost, putem dobrog susjedstva, saradnje i mira", rekao je Štajnmajer.

Predsjednik Poljske Andžej Duda koji je kao prvi od tri zvanice, uz predsjednika Njemačke još i potpredsjednika SAD Majka Pensa dobio čast da se danas iz Varšave obrati Evropljanjima, zahvalio je prvo svim borcima protiv fašizma iz svih naroda u svim krajevima svijeta.

Andžej Duda
Andžej Duda(Foto: Reuters)

"Pamtimo i pamtićemo iz zahvalnosti svima koji su se borili, položili svoj život za slobodu svijeta, za odbranu od totalitarnog Hitlerovog režima, odbranu od fašizma, od terora, da ljudi žive slobodni, da mogu da odlučuju o sebi, da se raduju svojoj sreći. Odajemo veliku poštu svim žrtvama Drugog svjetskog rata. Pognuli smo glave, ljubimo ruke borcima, onima koji su se borili za vašu i našu slobodu na svim frontovima svijeta. Zahvaljujemo vam, gdje god da ste na svijetu", kazao je predsjednik Duda.

Poljski predsjednik svoj govor jednako kao njemačkoj okupaciji Poljske, zločinima i razaranjima posvetio je i napadu Sovjetskog Saveza na Poljsku 17. septembra 1939. godine i zločinima nad Poljacima, kao što je bio Katinski masakr. 

Tada je NKVD, kako je rekao, po nalogu Staljina i vrhuške Kremlja pobila metkom u potiljak, u Katinskoj šumi i na još nekoliko mjesta u današnjoj Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji više od 21.000 poljskih vojnika, vojnih zarobljenika koji su odvučeni u sovjetske logore nakon upada Crvene armije na istok Poljske.

"Čovječanstvo nije dovoljno izvuklo pouke iz te jezive lekcije koju je proživelo. Jer još uvijek se na ovom svijetu dešavaju etnička čišćenja, genocid. Danas u savremeno doba. Ne tako davno u zemljama bivše Jugosolavije, u Ruandi. Zato pamtimo. Da nikada više na svijetu ne bude takvih zvjerstava. Moramo da pamtimo i da delamo izvlačeći pouke iz tih zbivanja", kazao je Duda.

Poljski predsjednik optužio je nekadašnje saveznike i velike sile da su žmureći u strahu od rata popustili Hitlerovim suludim ambcijama i tako dočekali još strašniji rat nego što su nastojali da izbjegnu.

"Možda ne bi bilo Drugog svjetskog rata da su se zemlje Zapada odlučno suprotstavile anšlusu Austrije, da su postavile odlučni zid imperijalističkim ambicijama Hitlera, njegovim suludim vizijama, da su se suprotstavili pogromima Jevreja još u Njemačkoj prije rata, da su se usprotivili rasparčavanju Čehoslovačke", kazao je Duda.

Poljski predsjednik apelovao je na saveznike iz EU i NATO koji danas zajedno obilježavaju godišnjicu u Varšavi da najvažnija lekcija i pouka iz ratnih strahota započetih prije 80 godina bude to da, kako je naglasio, žmurenje nije recept za očuvanje mira.

"To je samo dozvola za dalje napade. Moraju da budu sankcije, moraju da budu odlučni potezi. Gruzija 2008. godine, Ukrajina 2014. godine. Do danas je okupacija, zarobljenici, pomjeraju se granice. Ne smijemo to da dozvolimo. To je  naša odgovornost pred društvima Evrope i svijeta da više nikada neće biti oružane agresije, da se drama nikad više  ne ponovi", kazao je Duda.

80. godišnjicu Poljska obilježava na centralnoj svečanosti izuzetno u Varšavi, a ne kao ranijih godina u Gdanjsku, u krugu sadašnjih saveznika iz EU i NATO a ne kao ranijih godina uz prisustvo šefova država i vlada tadašnjih saveznika u antifašističkoj borbi, na čelu sa Rusijom, kao nasljednicom SSSR-a. 

Bez pozivnice je tako ostao predsjednik Rusije Vladimir Putin što je Rusija oštro kritikovala, upozorivši još u martu da je bilo kakvo obilježavanje godišnjice bez Rusije koja je podnijela tolike žrtve i dala takav doprinos borbi protiv fašističke Njemačke, čijih 600.000 vojnika je položilo život samo za slobodu Poljaka, ne može biti potpuno.


Vidi sve komentare